Pri tom su predstavnici Ujedinjenih naroda i Nizozemske priznali i prihvatili svoj dio odgovornosti za srebreničku tragediju koju je međunarodna zajednica propustila spriječiti. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kao jedan od petnaest govornika kazala je kako je došla prije svega pokloniti se "nevinim žrtavama bezumnih zločina". "Sjećanje na žrtve sve nas trajno obvezuje. Obvezuje nas da Srebrenica kao mjesto najstrašnijeg zločina nakon Drugog svjetskog rata ne bude u našim mislima samo 11. srpnja na da po modernu međunarodnu zajednicu sramotne obljetnice genocida", kazala je hrvatska predsjednica. Dodala je kako Srebrenica ostaje kao opomena što se događa kada zakažu međunarodni mehanizmi i kolektivna savjest te kada nema volje za zajedničkim djelovanjem. "Na ovom mjestu gdje je čovječanstvo naučilo jednu od svojih najbolnijih lekcija u ime Hrvatske i osobno narodima i svim građanima BiH želim budućnost svjetla, budućnost mira, suživota i prosperiteta. Hrvatska je uz vas", poručila je predsjednica Grabar-Kitarović na komemoraciji.
Bivši američki predsjednik Bill Clinton u emotivnom je govoru istaknuo kako ga je u BiH kao osobnog izaslanika poslao sadašnji predsjednik Barack Obama da bi izrazio vjeru u nadu i budućnost BiH. "Preko osam tisuća muškaraca i dječaka ovdje je ubijeno u genocidu. Ta strašna činjenica konačno je presudila da zemlje NATO-a daju potporu SAD-u da se nešto poduzme", kazao je Clinton koji je američki predsjednik bio upravo u vrijeme srebreničkog zločina. Cinton je izjavio kako je ono što je napravio kao predsjednik SAD-a u BiH i na Kosovu bilo je među najvažnijim postupcima njegova dva predsjednička mandata. "Drago mi je što je mir održan no i dalje smo dužni onima koji su ovdje žrtvovali svoje živote", kazao je Clinton dodajući kako ne želi više nigdje vidjeti "polja smrti" poput srebreničkih. Cinton se pri tom potrudio biti i nekom vrstom diplomatskog posrednika ističući važnost činjenice da je ove godine u Srebrenicu došao srbijanski premijer Aleksandar Vučić. "Kao prijatelj BiH želim zahvaliti premijeru Srbije što je pokazao hrabrost doći ovdje danas i mislim da je važno da to prepoznamo", kazao je Clinton dok ga je Vučić netremice slušao. "Recimo da je to početak. Odajmo počast žrtavama, nađenima i onima koji to nisu, sjetimo se obećanja za mir koja smo dali i dajmo mogućnost ovoj zemlji za demokratsku budućnost", kazao je Clinton dodajući kako "moramo raditi zajedno i nemamo drugog izbora".
Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković istaknuo je kako preživjeli Bošnjaci Srebrenice na nasilje iz 1995. nisu odgovorili novim nasiljem a obitelji smaknutih njegovale su ljubav čuvajući na taj način uspomenu na svoje nestale. "Još 1100 ubijenih na žalost nije pronađeno. Pozivam one koji su sudjelovali u njihovim smaknućima... da nam kažu gdje su kosti tih Bošnjaka. To će biti vaša pružena ruka pomirenja", kazao je Duraković. Ministar vanjskih poslova Nizozemske Bert Koenders izrazio je žaljenje zbog žrtava i istaknuo odgovornost svoje zemlje čiji su vojnici kao pripadnici UN-a imali zadaću zaštititi Srebrenicu 1995. godine a to nisu učinili. "Genocid koji je ovdje počinjen najmračniji je dio naše zajedničke europske povijesti. Danas u Potočarima stojimo postiđeni pred vama", kazao je Koenders kao prvi nizozemski političar koji je ikada govorio u Srebrenici. Konstatirao je kako cijela međunarodna zajednica 1995. godine nije pružila odgovarajuću zaštitu Srebrenici a nizozemska vlada dijeli političku odgovornost za to što se zbilo. "Tragedija poput ove nikada se više ne smije dogoditi", kazao je Koenders.
Zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Jan Eliasson je također inzistirao na tome da je u Srebrenici počinjen genocid koji je ostavio duboke ožiljke. "Ponovo se obavezujemo da će cijela istina biti otkrivena a potraga za onima koji nisu pronađeni će se nastaviti dok će pravda stići zločince", kazao je Eliasson. Dodao je kako je danas kao i 1995. godine jasno da "UN i međunarodna zajednica nisu uspjeli zaštititi žrtve. "To će nas zauvijek mučiti a tako i treba biti. To je na mnogo načina utjecalo na rad naše organizacije", kazao je Eliasson. Dodao je kako UN na temelju srebreničkog iskustva danas aktvnije djeluju u pokupaju da spriječe nasilje i zločine diljem svijeta iako se to i dalje zbiva u mnogim državama.
Predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron podsjetio je na presudu Radislavu Krstiću kojom je prije deset godina potvrđen genocid u Srebrenici. Podsjećajući u govoru na sadržaj presude kazao je kako je genocid okvalificiran kao posebice sramotan zločin usmjeren protiv cijelog čovječanstva. "Presudno je da se izravni počinitelji pozovu na odgovornost no ne smije se zaboraviti ni da sudske presude same po sebi ne liječe rane nanesene zločinom. One same po sebi ne vode pomirenju niti mogu vratiti stradale", kazao je Meron. Glavni tužitelj ICTY-a Serge Brammertz kazao je kako je Srebrenica podsjetnik na ogromne patnje koje ljudi mogu nanijeti jedni drugima. "To nije bila spontana vojna operacija niti dio nekolicine. To je bio rezultat plana smišljenog na najvišoj razini i to su činjenice koje smo više puta dokazali", kazao je Brammertz. Dodao je kako je nijekanje genocida nepoštivanje odluka suda i uvreda za žrtve. "Da bi ih se poštovalo Srebrenicu moramo nazvati imenom genocida a da bi gradili budućnost moramo se suprostavtii nijekanju genocida", kazao je glavni haaški tužitelj. Podsjetio je kako još valja procesuirati na stotine počinitelja a pri tom je važna regionalna suradnja jer su mnogi pobjegli u druge zemlje. "Naučio sam da je prihvaćanje istine prvi korak ka pomirenju", kazao je Brammertz. Predsjednik vlade Turske Ahmet Davutoglu kazao je kako je ubojstvo više od osam tisuća ljudi u Srebrenici bilo ubojstvo cijelog čovječanstva. "Moramo priznati činjenicu da međunarodna zajednica nije bila u stanju spriječiti ovu tragediju. Ukoliko ne budemo ujedinjeni možemo se ponovo naći u sličnoj situaciji", kazao je Davutoglu pozvavši na uspostavu duha mira i solidarnosti kao brane novim zločinima poput srebreničkog. Pozvao je pri tom prije svega na veće jedinstvo i suradnju među državama regije pri čemu je mir u BiH ključan za mir na cijelom Balkanu.
Predsjednik Slovenije Borut Pahor posebice je inzistirao na oprostu i pomirenju ističući kako za to treba puno hrabrosti. "To je po mom sudu jedini put za bolju budućnost", kazao je Pahor dodajući ako bez oproštaja nema pomirenja, bez toga nema suradnje s onda ni jedinstva nužnog za donošenje velikih odluka. "To je jedini put vrijedan snova i nadanja, vrijedan vaše djece", kazao je Pahor pozvavši se na slovensko iskustvo nacionalnog pomirenja i "moralni pomak" učinjen nakon 70 godina. "Ne govorim o zaboravu i o kažnjavanju zločinaca nego o oprostu. Znam da je beskonačno teško no razmislite. Bez toga nema budućnosti a svako odugovlačenje s oprostom i pomirenjem je odugovlačenje budućnosti", kazao je slovenski predsjednik dodajući kako su to temelji suvremene Europe a prije ili kasnije bit će i temelji BiH. Poručio je kako je upravo sada trenutak za proširenje EU na Balkan i kako to "birokrati ne razumiju". Bez europske perspektive za BiH, drži Pahor, postoji rizik da se srebrenički genocid ponovi. Njemu se u tom pozivu pridružio i član Predsjedništva BiH Dragan Čović zamolivši članove obitelji ubijenih da se nad sjenama njihovih najmilijih pokuša graditi pomirenje i bolja budućnost. U ime članova obitelji žrtava Advija Ibrahimović čiji su otac i majka ubijeni 1995. godine a ona je tada imala 11 godina kazala je kao je njihova bol odavno prerasla u snagu koja neće dopustiti da se skriva i niječe ono što se dogodilo. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko izrazio je nadu kako će srebrenički zločin na temelju činjenica o njegovu genocidnom karakteru biti poziv na gradnju stoljeća mira po uzoru na ono što su učinili Njemačka i Francuska nakon Drugog svjetskog rata. "Samo nas istina može osloboditi. Samo se na temelju istine i pravde može postići mir i pomirenje", kazao je Inzko. Jordanska kraljica Noor je u svojstvu povjerenice Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP) podsjetila je kako je uz ogromne napore pronađeno 90 posto ubijenih u Srebrenici. "To je dio prijeko potrebne borbe za pravdu i suprotstavljanjima lažima istinom". Kazala je kako će pravda i istina u konačnici pobijediti no ljudsko lice srebreničke tragedije nikada ne može biti zaboravljeno.
