Dnevne novosti

Potpisan sporazum o jednakoj osnovici za jubilarne nagrade za javne i državne službenike

18.06.2015 07:30 ZAGREB, 17. lipnja 2015. (Hina), Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić potpisao je u srijedu s predstavnicima triju sindikata sporazum kojim su izjednačene osnovice za jubilarne nagrade za javne i državne službenike. 
"Donesene su presude kojima se nalaže državi da službenicima za jubilarne nagrade umjesto 500 kuna isplaćuje 1800 kuna. Vlada je, vodeći se načelom pravednosti, odlučila da se svima isplaćuje jednak iznos novca, iako je to kolektivnim ugovorom drukčije ugovoreno" kazao je Mrsić. Istaknuo je da će svi u sustavu koji su vezani uz državni proračun primiti jubilarne nagrade u iznosu od 1800 kuna, budući da se prijašnjih godina događalo da državni službenici i namještenici imaju manja prava nego zaposleni u javnim službama. "Ova dva temeljna kolektivna ugovora usuglašena su i svi imaju jednaka prava, a vrijedit će i slijedeće godine. U to vrijeme krenut će i izrada novog zakona o plaćama, oko čega očekujemo dobru suradnju svih aktera" rekao je Mrsić. Ukupni financijski trošak tog sporazuma iznosi oko 150 milijuna kuna za 2014. i 2015. godinu, dodao je.

Predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Boris Pleša upozorio je da nije rješeno pitanje dobitnika jubilarnih nagrada u 2013. godini. "Budući da je naš dodatak 2013. bio u redu, a kod javnih službi je osporen na sudu, u obzir za korekciju osnovice na 1800 kuna došle su samo 2014. i 2015. godina" kazao je Pleša. Na pitanje novinara hoće li "trend popravljanja financijske slike" države utjecati na javne i državne službe, Mrsić je odgovorio da je prerano govoriti o povratku prava kojih su se državni i javni službenici odrekli, poput božićnica i regresa, jer bi to iznosilo oko 800 milijuna kuna godišnje.

Na upit hoće li na Hrvatsku gospodarski i demografski loše utjecati otvaranje Njemačke za dolazak hrvatskih radnika, rekao je da ne očekuje drastične promjene. "Građani su se uvijek zapošljavali u Njemačkoj, pa ne mislim da će se nešto značajno promijeniti. I kada je bila zabrana za strukovno i visoko obrazovanje, bilo je otvoreno njemačko tržište rada, pod određenim uvjetima". "Neke će zemlje za još tri godine zatvoriti tržište rada za Hrvatsku, imamo takvu najavu od Austrije, Slovenije i Nizozemske, al se nadamo se da će većina zemalja EU otvoriti svoje granice" ističe. Kazao je da Hrvatska otvara radna mjesta, a mjera kojom je omogućeno da se mladi zaposle na neodređeno uz petogodišnju olakšicu za poslodavca dala je rezultate jer je zaposleno oko 18.000 mladih od početka godine, a do kraja godine očekuje se brojka od 40.000 zaposlenih. Njemačke vlasti procjenjuju da će se tamo zaposliti oko 10.000 hrvatskih građana, no naši sugrađani tamo rade i sezonski, a znamo da će dio novca doći natrag u Hrvatsku, rekao je Mrsić.