Ustavni sud tu je odluku donio nakon što je primio 18 zahtjeva za ocjenom ustavnosti u kojima su udruge i pojedinci u pitanje dovodili gotovo cijeli tekst zakona te je u primjenu vratio Obiteljski zakon iz 2003. godine, a Ministarstvu socijalne politike i mladih naložio da izradi novi zakonski prijedlog. Ministarstvo je nakon odluke Ustavnoga suda izradilo novi nacrt zakona te o njemu provelo javno savjetovanje. Prijedlog zakona koji će sutra biti pred ministrima načelno donosi iste pravne institute koje je definirao Obiteljski zakon 2014, uz manja izričajna usklađenja, uklanjanje suvišnih i pojašnjavanje pojedinih odredbi za koje se na temelju podnesenih prijedloga za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona 2014. pokazalo da su potencijalno nedovoljno jasno normirane.
Predloženim zakonom osigurat će se nastavak rada Centra za posebno skrbništvo, odnosno posebnih skrbnika koji su u njemu zaposleni kao zastupnici djece i osoba u odnosu na koje se vodi postupak lišenja poslovne sposobnosti, a omogućit će se i nastavak rada obiteljskih medijatora kao posebno educiranih stručnjaka čije je rad usmjeren na pružanje pomoći strankama u sporu da svoj sukob pokušaju riješiti mirnim putem, a s ciljem dobrobiti djeteta. Na dnevnom je redu i odgovor Vlade na interpelaciju 21 saborskog zastupnika vezanu uz njezinu ulogu u postupku pregovora Europske unije i SAD-a o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP).
Vlada odgovara da snažno podržava pregovore za sklapanje TTIP-a jer se radi o konkretnoj prilici da EU i SAD stvore najveći prostor slobodne trgovine na svijetu. Naglašava i da je pokrenula proces izrade studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, društvene odnose (rad, zdravstvo, obrazovanje i druge javne usluge) i zaštitu okoliša nakon čije će izrade biti provedena široka javna rasprava o pregovorima.
Vezano uz navod iz interpelacije kako nije zauzela jasno stajalište o tome da se u slučaju TTIP-a radi o tzv. mješovitom ugovoru, odnosno ugovoru podijeljene nadležnosti između EU i država članica, Vlada ističe kako se predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova na svim radnim tijelima Vijeća EU, na kojima se raspravlja o sporazumima o slobodnoj trgovini, sustavno zalažu za to da svi sporazumi o slobodnoj trgovini i ulaganjima o kojima se trenutačno pregovara ili se sklapaju sa trećim državama, budu sklopljeni kao mješoviti sporazumi. Vlada bi trebala donijeti i odluku o upotrebi dijela dobiti Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), u iznosu nešto većem od 88 milijuna kuna, za razvoj zdravstvene djelatnosti u 15 bolnica u Hrvatskoj.
