Obiteljski liječnici za davanje domova zdravlja u koncesiju
19.05.2015 07:17
ZAGREB, 18. svibnja 2015. (Hina), Raspravi o zakonima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju priključila se u ponedjeljak i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) koja podupire prijedlog da se domove zdravlja preda u koncesiju, a za aktualnog ministra Sinišu Vargu kažu da ima veliku podršku liječničke struke, kakvu nije imao nijedan dosadašnji ministar zdravlja.
Strah od "amerikanizacije javnoga zdravstva" KoHOM ocjenjuje neosnovanim jer je već sada više od 70 posto ordinacija primarne zdravstvene zaštite u koncesiji, a velika većina pacijenata niti ne zna je li njihov izabrani liječnik privatnik ili zaposlenik doma zdravlja. Privatizacija domova zdravlja mogla bi zaustaviti odljev kadrova iz primarne zdravstvene zaštite u kojoj trenutno nedostaje oko 400 liječnika obiteljske medicine, ocijenila je predsjednica KoHOM-a Ines Balint na konferenciji za novinare održanoj uoči Međunarodnog dana obiteljskih liječnika, koji se svake godine obilježava 19. svibnja.
Privatnici-koncesionari obiteljske medicine, koji su u ugovornom odnosu s HZZO-om, racionalnije rade i nemaju dugove, za razliku od domova zdravlja koje se sanira milijunima kuna poreznih obveznika. Neuređene i neopremljene ambulante domova zdravlja pokazuju neuspješnost tog oblika pružanja zdravstvene zaštite. Liječnici bježe iz takvih ordinacija - daju otkaze i odlaze u bolnice ili izvan zemlje, kažu obiteljski liječnici. Pružanje mogućnosti zaposleniku doma zdravlja da postane privatnik jedan je od načina da ga se zadrži u zemlji i obiteljskoj medicini, pa KoHOM u tom smislu apsolutno podržava predložene zakonske izmjene. No, protiv su miješanja Ministarstva zdravlja u liječničku samoupravu u Hrvatskoj liječničkoj komori. U protivnom, ističu, Komora će s vremenom "postati političkom pozornicom".
Međunarodni dan obiteljskih liječnika bio je prigoda da KoHOM upozori na probleme u obiteljskoj medicini, poput prevelikog broja pacijenata po liječniku, nedostatak jasnih kriterija za odlazak liječnika u privatnu praksu, preveliko administriranje, te potrebu bolje informatičke povezanosti s bolnicama i zavodima za javno zdravstvo.
