Agencija za zaštitu osobnih podataka nedavno je zabranila objavljivanje dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika, što je izazvalo brojne kontroverze u javnosti. Agencija je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa uputila mišljenje po kojemu smiju prikupljati, ali ne i objavljivati podatke o bračnom stanju dužnosnika, broju djece ili o tome imaju li uopće djece, neto iznosu plaće iz prethodnog zaposlenja, te o kreditnim zaduženjima nastalim prije početka mandata, instituciji u kojoj su se zadužili i roku otplate. Agencija je u priopćenju kojega je potpisao Rajkovača ustvrdila da su bračno stanje, broj djece i podaci o kreditima koje je dužnosnik podigao prije stupanja na dužnost podaci iz njegove privatne sfere te da "grubo zadiru u privatnost svakog pojedinca, pa tako i dužnosnika".
Objavljivanje takvih podataka nije u skladu sa
Zakonom o zaštiti osobnih podataka, a Povjerenstvo ih je objavljivalo "u prekomjernom opsegu", budući da su putem internetskih tražilica dostupni i izvan Hrvatske, pojašnjavao je Rajkovača. Također je tvrdio da "jednom objavljeni podaci na internetu postaju trajno dostupni i obradivi globalno svjetskoj javnosti, što znači i neovlaštenim osobama, čime se omogućava zlouporaba". Zabranu objavljivanja dijela podataka iz imovinskih kartica dužnosnika nevladine organizacije GONG i Transparency International Hrvatska ocijenile su korakom unatrag u transparentnosti rada dužnosnika, a takav je potez osudila i cjelokupna hrvatska javnost, uključujući i dvije najveće političke stranke SDP i HDZ.
