Ministarstvo pravosuđa potvrdilo je u utorak Hini da su predložene izmjene poslali na mišljenje nadležnim tijelima, a očekuju da će na snagu stupiti već od idućeg mjeseca. Usvajanjem Zakona o obveznim odnosima izmijenile bi se i odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju koje reguliraju najviše ugovorne kamate za građane i Zakona o financijskom poslovanju koje reguliraju zatezne kamate u gospodarskom poslovanju.
Prema tom prijedlogu zatezne kamate za gospodarstvo pale bi s 15 na 10,14 posto, najviša ugovorna kamata za stambeni kredit pala bi s 9 na 8,14, dok bi najviša dozvoljena kamata za potrošački kredit, poput minusa na tekućem računu, pala s 11 na 10,14 posto.
Usvajanjem tih izmjena, Hrvatska bi se po visini zateznih kamata, po pisanju medija, približila ostalim članicama EU-a. Hrvatska bi time postala jedna od zemlja EU-a s najnižim zateznim kamatama za građane, dok bi i dalje bila među pet zemalja EU-a s najvišom zateznom kamatom za pravne osobe. Procjenjuje se da bi smanjenjem zateznih kamata vjerovnici godišnje gubili nekoliko milijardi kuna, dok bi se dug blokiranih građana zbog zateznih kamata umjesto za 3,6 milijardi godišnje povećavao za 2,4 milijarde kuna.
