Optužno vijeće kojim predsjeda sudac Ivan Turudić odbilo je zahtjev obrane da se dio dokaza izdvoji, no riječ je o nepravomoćnoj odluci na koju obrana ima pravo žalbe Vrhovnom sudu pa je ročište prekinuto. Obrana smatra da je Uskok nezakonito prikupio iskaze zaposlenika Karlovačke banke koji su, po njihovim tvrdnjama, bili obvezni čuvati bankarsku tajnu. Odvjetnik Marije Šole, Mate Matić, kazao je da ni jedan od njihovih svjedoka nije dobio upozorenje o obvezi čuvanja bankarske tajne, kao ni oslobođenje od čuvanja te tajne. "Vijeće za sada nije prihvatilo naš prijedlog. Međutim donijelo je meritornu odluku da odbija taj prijedlog s pravom žalbe na takvu odluku o kojoj će odlučivati Vrhovni sud", kazao je Matić. Uskokova tužiteljica Marija Vučko smatra, pak, da bi žalba Vrhovnom sudu mogla značiti odgađanje odlučivanja o optužnici za najmanje nekoliko mjeseci. "Naš stav je bio da zaposlenici banke to nisu u obvezi iz razloga što
Zakon o kreditnim institucijama propisuje izuzetak od bankovne tajne u situacijama kada se ti podaci priopćavaju Uskoku. Stoga smo smatrali da je njihov prijedlog neosnovan i Vijeće je prihvatilo tu argumentaciju i odbilo zahtjev obrane", kazala je tužiteljica.
Uskok ih tereti za udruživanje, zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje i pomaganje u tim nedjelima
Uz Mariju Šolu, poznata poduzetnicu i stečajnu upraviteljicu više tvrtki te njenih sinova od kojih je najpoznatiji Sandi bivši predsjednik Uprave Karlovačke banke i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza, optužnicom su obuhvaćeni poduzetnik Drago Brekalo, bivša članica uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić Reškovac, bivši direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Karlovačke banke Josip Kovač, bivši predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić te poznati neurokirurg Josip Paladino. Uskok tvrdi da je Marija Šola, od svibnja 2007. do ožujka 2013. u zajedničko djelovanje povezala svoje sinove Sandija, Petra i Tomislava "u namjeri da sebi i drugima pribave veliku imovinsku dobit". Okrivljenici su, prema tvrdnjama tužiteljstva, vodili poslovanje tvrtki koje su preuzeli ili osnovali na način da su ih financirali imovinom Karlovačke banke, zaključivanjem ugovora o kreditu na njihovo, ali i ime drugih tvrtki, protivno Zakonu o bankama i
Zakonu o kreditnim institucijama te bez poštivanja internih procedura banke. Namjera im je navodno bila da se "odobreni krediti ne otplaćuju iz sredstava predmetnih društava, već da se zatvaraju drugim kreditima" a sve iz imovine banke. Marija Šola je navodno upravljala i koordinirala poslovanje svih tvrtki koje su na taj način koristili novac Karlovačke banke te je, koristeći funkciju prokuristice i savjetnice uprave, usmjeravala kredite i pronalazila druge klijente banke "radi njihovog uključivanja u zatvaranju kreditnih plasmana". Sandi Šola je, po tvrdnjama Uskoka, koristeći položaj predsjednika Uprave banke, donosio odluke o odobravanju, prolongiranju i izmjenama uvjeta visokorizičnih kredita prema tvrtkama te prijenosu imovine banke na svoje ime i u svoje vlasništvo, koristeći pritom imovinu banke za podmirenje vrijednosti prenesene imovine. Njegova braća Petar i Tomislav su, navodno, zajedno sa Sandijem i Marijom Šolom vodili tri optužene tvrtke, dogovarali kupnju zemljišta i potpisivali dokumentaciju kojom se pravdao odljev novca.
Sporna zemljišta u Savskoj Opatovini i poduzetničkoj zoni Mlaka-Rakovec
"Tako su na ime 10. okrivljenog trgovačkog društva sredstvima banke kupovali zemljišta na lokaciji Savska Opatovina, a na ime 11. okrivljenog trgovačkog društva zemljište na lokaciji Poduzetničke zone Mlaka-Rakovec, sve s ciljem daljnjeg raspolaganja i ostvarenja velike dobiti, dok su na ime 12. okrivljenog trgovačkog društva kupili nekretninu u Splitu", objavio je Uskok nakon podizanja optužnice u prosincu prošle godine. U realizaciji plana Brekalo i Paladino su, kao odgovorne osobe i osobe koju su vodile poslovanje 10. i 11. okrivljenih tvrtki, zajedno s Marijom Šolom i njena tri sina, navodno sudjelovali u dogovorima o kupnji zemljišta, njegovim daljnjem raspolaganju te potpisivali potrebnu zemljišnoknjižnu i bankarsku dokumentaciju. Pri tom je Miličić, kao predsjednik uprave Dalekovoda, na štetu te tvrtke "zaključio pravni posao kojim su osigurana znatna sredstva za financiranje 11. okrivljenog trgovačkog društva", dok su im u pronalaženju drugih tvrtki kao prividnih nositelja kredita pomagali članica uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić Reškovac i direktor Sektora kreditno-garantnih poslova Kovač. Na taj su način, tvrde u Uskoku "ostvarili plasman novčanih sredstava i imovine banke" od najmanje 283.5 milijuna kuna i time banku izložili velikom kreditnom riziku te joj pričinili štetu od najmanje 33.26 milijuna kuna. Dalekovod je pritom oštećen za 29.88 milijuna kuna, HBOR za 4.8 milijuna kuna, a državni proračun za 4.27 milijuna kune. Sebi i svojim društvima pritom su pribavili "ukupnu nepripadnu imovinsku korist" od najmanje 99 milijuna kuna, stoji u Uskokovoj optužnici.
