Referendum o donošenju zakona kojim bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru zatražilo je 17 sindikata, a njihovu je inicijativu potpisima poduprlo više od 600 tisuća građana. Ustavni sud, međutim, tumači da je cilj referenduma zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru i onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model. "Referendumskim pitanjem nastoji se unaprijed (preventivno) zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese. Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države", tumači Ustavni sud.
U odluci napominje da je riječ o općoj zabrani izdvajanja, ali i obavljanja pratećih djelatnosti na bilo koji način osim po zaposlenima u javnom sektoru. Ustavni sud upozorava da takve blanketne zabrane mogu ograničiti ili onemogućiti promjene bez kojih nema napretka u provedbi nužnih gospodarskih, socijalnih, političkih i administrativnih reformi, a time ni napretka samog društva. Naglašava da je Republika Hrvatska ustrojena kao predstavnička demokracija pretežito parlamentarnog tipa te da Vlada ima isključivu ustavnu ovlast i obvezu da predlaže državni proračun, usmjerava i nadzire rad i razvoj državne uprave i javnih službi te brine o gospodarskom razvitku zemlje. "Blanketne zakonske zabrane predviđene prijedlogom zakona utječu i na isključive ovlasti Vlade i Hrvatskog sabora u pitanjima relevantnima za državni proračun", upozorava Ustavni sud, napominjući kako nije ovlašten prosuđivati prikladnost ili pravednost drugih mogućih rješenja za javni sektor te da je ta prosudba isključivo u nadležnosti političkih vlasti. "Kad bi bila riječ o zakonu koji je donio Hrvatski sabor, Ustavni sud bi iz tih istih razloga takav zakon ukinuo zbog njegove nesuglasnosti s
Ustavom", stoji, među ostalim, u odluci Ustavnog suda.
