Odbor u izvještaju izražava zabrinutost što pripadnici nacionalnih manjina nailaze na probleme u ostvarenju prava na vlastiti jezik, osobito na ćirilično pismo, te traži od Hrvatske da poduzme "dodatne mjere" radi promoviranja međunacionalne tolerancije i "osiguranja pune primjene prava na upotrebu manjinskih jezika i pisama, u skladu s ustavnim okvirom, a s posebnim naglaskom na upotrebu ćiriličnog pisma u Vukovaru i općinama na koje se to odnosi".
UN-ov izvještaj još izražava zabrinutost zbog izostanka adekvatne istrage u slučajevima zastrašivanja novinara te zbog kriminalizacije sramoćenja, jer se time medije odvraća od "kritičkog izvještavanja o pitanjima od javnog interesa, što je prijetnja slobodi izražavanja i pravu na svaku vrstu informacija". Odbor Hrvatskoj sugerira da "razmotri mogućnost dekriminalizacije sramoćenja". Odbor UN-a za ljudska prava još ponavlja prigovor zbog diskriminacije Roma i Srba. "Odbor je posebno zabrinut zbog stalnih dojava o de facto segregaciji romske djece u obrazovanju i nedostatku prilika za poduku na njihovu jeziku. Odbor je još zabrinut i zbog statistike koja pokazuje ograničenu primjenu prava Roma i Srba u područjima osiguranja stambenog prostora, zdravstvene zaštite, zaposlenja i sudjelovanja u javnim poslovima".
Hrvatska sporo istražuje slučajeve ratnih zločina, a dalje je neproporcionalno više slučajeva u kojima su počinitelji etnički Srbi, kaže se u izvještaju i naglašava nužnost isplate odštete žrtvama. Hrvatska bi trebala "ubrzati i suđenja za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i pobrinuti se da se svi slučajevi vode bez diskriminacije, neovisno o počiniteljevoj etničkoj pripadnosti. Država bi trebala osigurati i da sve žrtve i njihove obitelji prime adekvatnu odštetu", kaže se u izvještaju o ljudskim pravima. Odbor za ljudska prava tijelo je neovisnih stručnjaka koji nadziru kako potpisnice Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) provode potpisane obveze. Sve države dužne su Odboru podnositi redovita izvješća: prvo godinu dana od pristupanja, a zatim na zahtjev Odbora, uobičajeno svake četiri godine. Hrvatska je izvještaj predstavila u Ženevi 24. ožujka.
