Summit EU-a: energetska unija i vanjski odnosi

Iz okruženja predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska doznaje se da se planira i neformalni sastanak o Grčkoj na marginama summita. Na tom bi sastanku u četvrtak navečer, prema još neslužbenim informacijama, trebali sudjelovati njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Francois Hollande, predsjednici Europskog vijeća i Komisije Donald Tusk i Jean-Claude Juncker, predsedjednik eurozone Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi te grčki premijer Aleksis Cipras.

Grčka bi za nekoliko tjedana mogla ostati bez novca jer su njezini partneri iz EU, koje je razljutila žestoka retorika nove vlade protiv uvjeta spašavanja te zemlje od bankrota, zamrznuli financijsku pomoć dok ne pruži dokaze o provedbi reformi. Tusk je u pozivnom pismu europskim čelnicima istaknuo da se u raspravi o energetskoj uniji želi usredotičiti na pitanja energetske sigurnosti i na unutarnje tržište.

Europska komisija je krajem veljače predstavila prijedlog za uspostavu energetske unije, nazvavši ga najambicioznijim energetskim projektom od stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik, 50-tih godina prošlog stoljeća. Stvaranjem energetske unije rascjepkana nacionalna tršta energijom integrirala bi se u zajedničko europsko tržište. Jedan od najvažnijih ciljeva energetske unije jest smanjenje ovisnosti Europe o uvozu energenata iz Rusije. U nacrtu zaključaka pripremljenih za summit kaže se da treba osigurati veću transparetnost na plinskom tržištu te da svi "sporazumi s trećim dobavljačima moraju biti u skladu s europskim zakonodavstvom". Riječ je o sporazumima koje su pojedine zemlje članice sklapale s primjerice s ruskim Gazpromom, a koji su često u suprotnosti s nekim odredbama europskog zakonodavstva.

Nakon rasprave o energetskoj uniji, slijedi radna večera na kojoj će se razgovarati o vanjskopolitičkim temama - priprema za summit Istočno partnerstva u svibnju u Rigi, zatim o odnosima s Rusijom i stanju u Ukrajini. U tom kontekstu bit će riječi i o produljenju sankcija protiv Rusije koje istječu ovoga ljeta. U zaključcima će se vjerojatno produljenje tih sankcija povezati s poštovanjem sporazuma iz Minska o prekidu vatre u Ukrajini. Ključni dio toga sporazuma je odredba da Ukrajina treba kontrolirati svoju granicu s Rusijom, čime bi ukrajinske vlasti imale nadzor nad granicom koja dijeli Rusiju i odmetnuta proruska područja na istoku zemlje. Jedna od tema bit će i pitanje kako se suprotstaviti "dezinformacijskoj kampanji iz Rusije" u vezi s događajima u Ukrajini. EU do lipnja namjerava izraditi akcijski plan kako bi se suprotstavila toj ruskoj kampanji. Prema nacrtu zaključaka, čelnici EU-a pozvat će visoku predstavnicu EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicu Mogherini da u suradnji s državama članicama do lipnja pripremi akcijski plan o strateškoj komunikaciji kako bi se podržala sloboda tiska. Izvori u Europskom vijeću ističu da borba protiv ruske propagande u nadležonsti država članica, a na europskoj razini se može osigurati ekipa koja će pratiti ruske medije, detektirati lažne informacije i o tome obavještavati države članice.

U petak, drugi dan summita, čelnici će razgovarati o ekonomskoj situaciji i provedbi strukturnih reformi u Europskoj uniji u sklopu Europskog semestra, instrumenta za koordinaciju ekonomskih politika zemalja članica EU-a. Na summitu će biti riječi i o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP) između EU-a i Sjedinjenih Država. U zaključicima bi europski čelnici trebali izraziti želju da se pregovori o tom dalekosežnom i sveobuhvatnom sporazumu okončaju do kraja ove godine. Na kraju će biti riječi o stanju u Libiji, gdje vlada potpuni kaos sa sigurnosnim prijetnjama za EU. U Libiji se dvije suprotsavljene vlade i vojne formacije bore za vlast i kontrolu nad naftom. U Maroku se vode pregovori o formiranju vlade nacionalnog jedinstva u Libiji, a EU razmišlja o mogućnosti slanja civilne ili vojne misije u tu zemlju ako pregovori o formiranju jedinstvene libijske vlade uspiju.