Laburist Dragutin Lesar podsjetio je da je pred Saborom u prvom čitanju bilo pet različitih prijedloga izmjena
izbornog zakona, da je pokušaj postizanja konsenzusa propao te da su u drugo čitanje upućena dva prijedloga, dok su drugi predlagatelji odustali. Na sjednici nisu bili zastupnici HNS-a koji su već ranije iskazali nezadovoljstvo načinom na koji bi se utvrđivali zamjenici preferencijalno izabranih zastupnika. Laburisti predlažu da se na izbor 140 saborskih zastupnika primjenjuje preferencijalno glasovanje u kojem bi birači imali pravo na listi zaokružiti do tri kandidata kojima daju prednost. Zastupnici bi u Sabor ulazili po broju osvojenih preferiranih glasova, bez ikakvog praga. Lesar podsjeća da je na izborima za Europski parlament mogućnost preferencijalnog glasovanja iskoristilo gotovo 80 posto birača, a uvjeren je da jedan preferirani glas, koji predlaže SDP, ne ispunjava obećanje biračima da će moći birati zastupnike imenom i prezimenom.
U drugom čitanju, laburisti su u prijedlog unijeli i odredbe o zabrani kandidiranja pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela i djela protiv službene dužnosti te odredbu po kojoj bi se diskvalificirala izborna lista koja ne ispunjava tzv. žensku kvotu od najmanje 40 posto kandidata podzastupljenog spola. Diskvalifikaciju lista predlaže i SDP, čiji je prijedlog predvidio preferencijalno glasovanje po uzoru na euroizbore. Birači bi na listi za koju glasuju mogli zaokružiti jednog kandidata, a takvi bi se glasovi priznavali kandidatima koji osvoje najmanje 10 posto glasova koje je osvojila lista. U drugom čitanju predvidjeli su i odredbu po kojoj svaku listu mora potpisati najmanje 1500 birača.
Dragan Zelić iz GONG-a izrazio je žaljenje što je propuštena prigoda za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. "Ne znamo hoće li u petak biti išta od ovih izmjena, a ako do njih i dođe, to će biti svojevrsna kamilica", rekao je Zelić, ocijenivšii da je pitanje koliko jedan preferirani glas uz prag od 10 posto može osnažiti utjecaj birača u izbornom procesu. Kazao je i kako ga čudi što nema zabrane kandidiranja osuđenima za teška kaznena djela, a podsjetio je da se čak i za zapošljavanje u državnoj službi traži potvrda o nekažnjavanju. "To je degradacija institucija i svojevrsna sramota za RH da se ratni zločinci i osuđeni za ratno profiterstvo mogu ravnopravno natjecati na izborima i sudjelovati u vlasti", kazao je Zelić. "Ovaj
zakon nije kamilica, kamilica može biti korisna kod upale grla, a ovo ne može nikako. Kamilica je ljekovita, ovo je prevara birača i podvala", reagirao je na Zelićevo izlaganje Dragutin Lesar.
HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar ponovio je da su izmjene koje predlaže SDP kozmetičke prirode te podsjetio da je izmjene
izbornog zakona HDZ uvjetovao ustavnim promjenama kojima bi se ukinula fiksna kvota za tzv. dijasporu i omogućilo glasovanje u inozemstvu i izvan diplomatsko-konzularnih predstavništava. "Glasovanje hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj je, ako ne onemogućeno, a ono bitno otežano u usporedbi s drugim biračima u Hrvatskoj", ustvrdio je Mlakar i zaključio da se "vjerojatno tehničkim smicalicama želi izbjeći rasprava o
Ustavu i pravu na jednakost svih građana pred zakonima, pa i pred
izbornim zakonom". Uzvratio mu je SDP-ov Marin Jurjević, koji je uvjeren da se razlog HDZ-ova odbijanja predloženog
zakona krije u nepopularnosti predsjednika te stranke Tomislava Karamarka. "Meni je jasno zašto ste vi protiv preferencijalnog glasovanja. Što god rekli, vi ste protiv tog principa zato što vas vodi najnepopularniji političar u Hrvatskoj, koji sebi ne može dopustiti da bilo tko dobije više glasova nego on osobno. To što vi uvjetujete promjenama
Ustava je ono što se u Dalmaciji zove skuža, opravdanje, izlika po principu 'da se Turci ne dosjete'", rekao je Jurjević. "Neobično mi je drago da ste osjetili potrebu da nam dodatno rastumačite što govorim ja, a što predsjednik stranke. Volio bih da se zadržite tumačiti misli vašeg predsjednika stranke, a da HDZ pustite da sam artikulira što misli", odgovorio mu je Mlakar. Dodao je da je SDP izabrao "zgodnu taktiku, nastojeći očekivanja javnosti pretočiti u jeftine političke poene".
SDP-ov Nenad Stazić uvjeren je da Ustavni sud ne bi dopustio zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela, jer po
Ustavu svatko ima pravi birati i biti biran. Odbacuje i ideje da se kandidiranje zabrani već na temelju optužnice, što bi, tumači, državnom odvjetniku omogućilo da utječe na to hoće li se netko kandidirati. Većina je odbila i prijedlog laburista da se izmijene izborne jedinice kako bi se osigurao podjednak utjecaj birača u pojedinim jedinicama, u skladu s odlukom Ustavnog suda iz 2010. Umjesto sadašnjih 10, laburisti predlažu da se Hrvatska podijeli u šest izbornih jedinica. Lesar je naveo kako je u najmanjoj, 4. izbornoj jedinici čak 96.825 birača manje nego u najvećoj 9., što čini razliku od 3,5 zastupničkih mandata. Uz Lesara, zakon su podržali i Davorin Mlakar te SDSS-ov Milorad Pupovac, koji je upozorio da izborne jedinice ne jamče ravnopravnost birača, da je u nekima za mandat dovoljno 10, a u nekima 25 tisuća glasova. "Negdje su razlike preko 150 tisuća glasova i to je ozbiljna nejednakost", upozorio je Pupovac.
