HNS, kako se čuje u saborskim kuloarima, traži veći utjecaj stranaka kod izbora zamjenika zastupnika koji odu na nespojivu dužnost, primjerice postanu ministri, župani i sl., te zastupnika čiji je mandat prestao ili je stavljen u mirovanje. Predlažu da o zamjeniku takvog zastupnika odlučuje stranka čiji je član. SDP-ov prijedlog predviđa, pak, da zamjenika zastupnika koji ode na nespojivu dužnost "određuju političke stranke sukladno sporazumu", a ako sporazum nije zaključen, na određivanje zamjenika primjenjuju se odredbe o preferencijalnom glasovanju. To bi značilo da se zamjenike određuje po unaprijed sklopljenom koalicijskom sporazumu, a ako ga nema umjesto zastupnika koji je otišao na nespojivu dužnost u Sabor ulazi onaj tko je na izborima osvojio najviše preferiranih glasova, a "ostao ispod crte", odnosno nije ušao u Sabor, pod uvjetom da je ispunio prohibitivnu klauzulu, odnosno da broj preferiranih glasova koje je osvojio prelazi 10 posto ukupnog broja glasova koje je dobila lista na kojoj je kandidiran. Ako na listi nema kandidata koji bi ispunio prohibitivnu klauzulu a nije ušao u Sabor, zamjenika bi koalicijske stranke određivale dogovorno, a ne postigne li se dogovor, u Sabor bi ušao slijedeći neizabrani kandidat s liste.
Izborni zakon nije do kraja dogovoren
U SDP-u i HNS-u potvrđuju da izborni zakon nije do kraja dogovoren. "Preostalo je još par detalja vezanih uz preferencijalno glasovanje. Njih ćemo dogovoriti sutra, najkasnije prekosutra i prijedlog na vrijeme uputiti u proceduru", rekao je Hini SDP-ov predsjednik odbora za Ustav Peđa Grbin. HNS-ov Goran Beus Richembergh kaže da detalje izbornog zakona dogovaraju čelnici dviju stranaka. "Istina je da je konačni dogovor u rukama ljudi koji su odgovorni za SDP i HNS. Prijedlog o kojem se raspravlja nisu usuglasila tijela Sabora, nego je riječ o prijedlogu SDP-a i o njemu se razgovara u vrhu stranaka", rekao je Beus Richembergh. U SDP-u se neslužbeno moglo čuti da predložene izmjene u minimalnom opsegu uvode preferencijalno glasovanje te da bi HNS-ov prijedlog to dodatno ublažio i umanjio utjecaj birača na izborne procese. Izmjene izbornog zakona u fokus parlamentarnih stranaka došle su ljetos, nakon pokretanja referendumske inicijative "U ime obitelji" koja je tražila da o tome tko će s pojedine liste ući u Sabor u potpunosti odlučuju birači. Predlagali su, naime, uvođenje preferencijalnog glasovanja bez bilo kakvog praga, manje izbornih jedinica i zabranu predizbornog koaliranja. Inicijativa je prikupila više od 370 tisuća potpisa, no to nije bilo dovoljno za raspisivanje referenduma o promjeni izbornih pravila.
Niz prijedloga za promjenu izbornih pravila
Nije, međutim, ostala bez rezultata – u saborsku je proceduru upućen niz zakonskih prijedloga kojima se tražilo da se biračima dade pravo da između ponuđenih kandidata na izbornoj listi izaberu između jednog i troje kojima daju prednost. SDP, IDS i Reformistica Natalija Martinčević predlagali su preferencijalno glasovanje po uzoru na euroizbore, s jednim preferiranim glasom i prohibitivnom klauzulom od 10 posto, a Hrvatski laburisti i skupina zastupnika predvođenih nezavisnom Jadrankom Kosor tražili su tri preferirana glasa. Sabor je objedinjeno raspravio sve prijedloge i zaključio da će do drugog čitanja klubovi pokušati postići konsenzus, kako bi se nova izborna pravila donijela uz što širu potporu. Uslijedilo je nekoliko sastanaka na kojima je postalo jasno da se konsenzus neće postići pa su Laburisti u drugo čitanje uputili vlastite prijedloge, koji predviđaju i promjenu izbornih jedinica. Vladajući su zatim najavili da će ići s vlastitim prijedlogom, tvrdeći da su osigurali i potporu nekih stranaka iz oporbe, no taj je prijedlog "zapeo" u samoj koaliciji. Po preporukama Venecijanske komisije, izborna pravila ne bi se smjela mijenjati u izbornoj godini, koja za parlamentarne izbore teče od sredine veljače.
