"Međunarodni sud pravde (ICJ), najviše sudsko tijelo Ujedinjenih naroda, u utorak, 3. veljače iznijet će svoju presudu u slučaju koji se odnosi na Primjenu Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (Hrvatska vs Srbija)", stoji u priopćenju suda, uz napomenu na će na za javnost otvorenom zasjedanju u haškoj Palači pravde presudu pročitati predsjednik ICJ-a Peter Tomka.
Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu. Ukoliko jedna od strana u sporu smatra da druga nije poštovala odredbe presude može se žaliti Vijeću sigurnosti UN-a koje ima mogućnost poduzeti mjere protiv države prekršiteljice. Usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu u Hrvatskoj 90-ih godina završena je 1. travnja. Najviši UN-ov sud saslušao je svjedoke i dokaze hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, kao i za protutužbu Srbije za genocid nad Srbima u vojno-redarstvenoj akciji Oluji. Suci Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Hagu su se nakon završetka glavne rasprave povukli na vijećanje koje se odvija u tajnosti i u pet faza. Nakon završetka glavne rasprave, svaki od 17 sudaca prvo je sam proučio argumente Hrvatske i Srbije. Poslije su se po prvi put sastali kako bi razmijenili stajališta o predmetu. Predsjednik suda tad je u pisanom obliku članovima suda dao popis pitanja o kojima, po njemu, trebaju presuditi. Svaki sudac je zatim kroz nekoliko tjedana pripremio svojevrsnu mini-presudu, koja se daje drugim sucima kako bi svi stekli uvid u stajališta svojih kolega i dobili ideju što je mišljenje većine. Rasprave teku redoslijedom obrnutog senioriteta, što znači da stajališta o pojedinom pitanju prvo iznose 'ad hoc' suci, a na kraju potpredsjednici i predsjednik ICJ-a.
Nakon toga su tri suca za koje se utvrdilo da su najbliže većinskom stajalištu formirala odbor za pripremu nacrta presude. Nacrt se šalje svim članovima sudskog vijeća koji ga nadopunjuju svojim prijedlozima i amandmanima. Tročlani odbor potom razmatra hoće li usvojiti primjedbe i amandmane i izrađuje konačni nacrt prijedloga presude. Završni nacrt prolazi u sudskom vijeću prvo i drugo čitanje. Tek na kraju drugog čitanja slijedi glasanje redoslijedom obrnutog senioriteta. Suci moraju glasati za ili protiv predložene presude, bez mogućnosti suzdržavanja. U slučaju parnog broja sudaca, presudni glas ima predsjednik suda. Presuda se izriče javno. Objavljuje se na engleskom i francuskom jeziku i ima od desetak do, dosad najviše, 270 stranica.
