Dodatni protokol uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma

Donošenjem Zakona o izmjenama Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj: 118/18.) dovršeno je usklađivanje kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske s Dodatnim protokolom uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma. 

Člankom 97. Kaznenog zakona sankcionirano je kazneno djelo terorizma na način da onaj tko s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva, ili prisiljavanja države ili međunarodne organizacije da što učini ili ne učini, ili ozbiljnog narušavanja ili uništavanja temeljnih ustavnih, političkih, gospodarskih ili društvenih struktura države ili međunarodne organizacije, počini jedno od sljedećih djela koje može ozbiljno naštetiti državi ili međunarodnoj organizaciji:

- napade na život osobe koji mogu prouzročiti smrt,

- napade na tijelo drugoga,

- otmicu ili uzimanje talaca,

- uništenje državnih ili javnih objekata, prometnog sustava, infrastrukture uključujući i informacijske sustave, nepokretne platforme na epikontinentalnom pojasu, javnog mjesta ili privatne imovine koje može ugroziti živote ljudi ili prouzročiti znatnu gospodarsku štetu,

- otmicu zrakoplova, broda ili drugih sredstava javnog prijevoza ili prijevoza robe,

- izrada, posjedovanje, pribavljanje, prijevoz, opskrba ili uporaba oružja, eksploziva, nuklearnog, radiološkog, biološkog ili kemijskog oružja, kao i istraživanje i razvoj nuklearnog, radiološkog, biološkog ili kemijskog oružja,

- ispuštanje opasnih tvari ili prouzročenje požara, eksplozija ili poplava, čime se ugrožava život ljudi,

- ometanje ili obustava opskrbe vodom, električnom energijom ili drugim osnovnim prirodnim resursom, čime se ugrožava život ljudi,

- posjeduje ili koristi radioaktivne tvari ili izrađuje, posjeduje ili koristi uređaj za aktiviranje, raspršivanje ili emitiranje radioaktivnog materijala ili ionizirajućeg zračenja, koristi ili ošteti nuklearni objekt tako da dođe do ispuštanja ili opasnosti od ispuštanja radioaktivnog materijala, ili upotrebom sile ili prijetnje zahtijeva radioaktivni materijal, uređaj za aktiviranje, raspršivanje ili emitiranje radioaktivnog materijala ili nuklearni objekt,

- ometa rad računalnog sustava kritične infrastrukture,

kaznit će se kaznom zatvora od tri do petnaest godina.

Nadalje, tko prijeti počinjenjem naprijed navedenih kaznenih djela kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina, a ako su njime prouzročena velika razaranja ili je prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. Ukoliko počinitelj prigodom počinjenja istog s namjerom usmrti jednu ili više osoba, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

Republika Hrvatska stranka je Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, sastavljene u Varšavi 16. svibnja 2005. godine ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 10/07.; u daljnjem tekstu: Konvencija), koja je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. svibnja 2008. godine ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 1/08.).

Dodatni protokol usvojen je na sastanku Odbora ministara Vijeća Europe, održanom 19. svibnja 2015. godine, otvoren je za potpisivanje 22. listopada 2015. godine u Rigi (Latvija), te je stupio na snagu 1. srpnja 2017. godine. Na dan 28. kolovoza 2019. godine, 24 države članice Vijeća Europe potpisale su Dodatni protokol, no nisu ga ratificirale, dok su 17 država članica Vijeća Europe i Europska unija stranke Dodatnog protokola. U Službenom listu Europske unije L 159/15 od 22.6.2018. objavljena je Odluka Vijeća (EU) 2018/890 od 4. lipnja 2018. o sklapanju, u ime Europske unije, Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma. Člankom 1. Odluke Vijeća Dodatni protokol odobrava se u ime Unije, u vezi s pitanjima koja su u nadležnosti Unije. Republika Hrvatska potpisala ga je 26. listopada 2017. godine.

Članak 140. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) ustavna je osnova za donošenje Zakona o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma, u kojem je utvrđeno da Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

Sukladno navedenoj Ustavnoj odredbi, Hrvatski sabor je na 14. sjednici dana 20. rujna 2019. godine donio Zakon o potvrđivanju Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma (dalje u tekstu: Zakon).

Zakonom se potvrđuje Dodatni protokol, kako bi njegove odredbe sukladno članku 141. Ustava Republike Hrvatske, koji propisuje da međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Dodatni protokol dopunjuje Konvenciju odredbama kojima se predviđa inkriminacija slijedećih radnji:

1. sudjelovanje u organizaciji ili grupi u svrhu terorizma - sudjelovanje u aktivnostima organizacije ili grupe u svrhu počinjenja ili doprinošenja počinjenju jednog ili više terorističkih kaznenih djela od strane te organizacije ili grupe,
2. pohađanje obuke za terorizam - primanje uputa od druge osobe, uključujući stjecanje znanja ili praktičnih vještina, o izradi ili korištenju eksploziva, vatrenog ili drugog oružja ili štetnih ili opasnih tvari, ili o nekim drugim specifičnim metodama ili tehnikama, u svrhu počinjenja ili doprinošenja počinjenju terorističkog kaznenog djela,
3. putovanje u inozemstvo u svrhu terorizma - znači putovanje u državu, koja nije država putnikovog državljanstva ili boravišta, u svrhu počinjenja terorističkog kaznenog djela, doprinošenja njegovu počinjenju ili sudjelovanja u njegovu počinjenju, ili pružanja ili pohađanja obuke za terorizam,
4. financiranje putovanja u inozemstvo u svrhu terorizma - stavljanje na raspolaganje ili prikupljanje, na bilo koji način, izravno ili neizravno, sredstava kojima se u cijelosti ili djelomično bilo kojoj osobi omogućuje da putuje u inozemstvo u svrhu terorizma, znajući da su sredstva u cijelosti ili djelomično namijenjena toj svrsi i
5. organiziranje ili drukčije olakšavanje putovanja u inozemstvo u svrhu terorizma - znači svaka radnja organizacije ili olakšavanja kojom se bilo kojoj osobi pomaže u putovanju u inozemstvo u svrhu terorizma, znajući da je na taj način pomoć pružena u svrhu terorizma.

U odnosu na navedeno svaka stranka donosi takve mjere koje mogu biti potrebne kako bi se radnja, ako je počinjena protupravno i s namjerom, odredila kao kazneno djelo u njezinu domaćem pravu (članak 2., 3., 4., 5. i 6. Dodatnog protokola).

Dodatni protokol, između ostalog, uspostavlja i pravnoobvezujući okvir za provođenje Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2178 od 24. rujna 2014. godine usmjerene na sprječavanje aktivnosti „stranih terorističkih boraca”, kao i uspostavljanje mehanizma razmjene informacija o „stranim terorističkim borcima” 24 sata dnevno svih sedam dana u tjednu. Članak 7. Protokola to propisuje na način da svaka stranka poduzima potrebne mjere koje mogu biti potrebne kako bi se ojačala pravodobna razmjena svih raspoloživih relevantnih informacija između stranaka koje se odnose na osobe koje putuju u inozemstvo u svrhu terorizma te svaka stranka određuje kontaktnu točku dostupnu 24 sata dnevno svih sedam dana u tjednu.

Slijedom navedenog, Republika Hrvatska odredila je Ministarstvo unutarnjih poslova kao nacionalnu kontaktnu točku dostupnu 24 sata dnevno svih sedam dana u tjednu za razmjenu svih raspoloživih relevantnih informacija između stranaka koje se odnose na osobe koje putuju u inozemstvo u svrhu terorizma na način da je u okviru radnog vremena (od ponedjeljka do petka u vremenu od 08:00 do 16:00 sati) uspostavila kontaktnu točku u Službi terorizma Uprave kriminalističke policije, e.mail: soktrz.ot@mup.hr, tel: +38513788104, dok je izvan radnog vremena te u dane vikenda i neradne dane kontaktna točka uspostavljena u Službi za međunarodnu policijsku suradnju Uprave kriminalističke policije, e-mail: pkp.smps@mup.hr, tel: +38513788754 (članak 3. Zakona). Kontaktna točka Europske unije je Europol¹ (Europski policijski ured – agencija EU-a za provedbu zakona čija je zadaća pomagati tijelima za provedbu zakona u državama članicama EU-a i tako doprinijeti sigurnosti Europe).

Mirta Brkić-Gverieri, dipl. iur.

______________________________

(1) Članak 2. Odluke Vijeća (EU) 2018/890 od 4. lipnja 2018. o sklapanju, u ime Europske unije, Dodatnog protokola uz Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju terorizma: „Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) određuje se kao kontaktna točka Unije, kako je predviđeno u članku 7. Dodatnog protokola i u skladu s Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća.“