Još tijekom 2016. godine, na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava, započeta je provedba porezne reforme putem izmjena 16 propisa koji su stupili na snagu 1. siječnja 2017. godine, čime je krenuo prvi krug poreznog rasterećenja. Drugi krug porezne reforme započeo je 1. siječnja 2018. godine, dok je primjena trećeg kruga aktualna od 1. siječnja 2019. godine.
Kao ciljevi reforme poreznog sustava navedeni su: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Tako se, sukladno čl. 38. st. 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18.) i čl. 47. st. 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14., 130/15., 115/16., 1/17., 41/17., 128/17., 106/18., 1/19.), u prometu dobara i usluga od 1. siječnja 2019. godine i nadalje primjenjuju tri stope PDV-a: 5%, 13% i 25%.
Međutim, došlo je do promjena u oporezivanju unutar poreznih stopa proširenjem skupine dobara koja se oporezuje stopom od 5% i 13%. Tako se stopa PDV-a od 5% osim na kruh i mlijeko, sada primjenjuje i na sve knjige i novine koje izlaze dnevno (neovisno u kojem obliku, a ne kao do sada samo u „svim fizičkim oblicima“) te na lijekove i medicinske proizvode, s time da se ova porezna stopa primjenjuje sada na sve lijekove, a ne samo one koji se izdaju na liječnički recept.
Nadalje, stopa PDV-a od 13% primjenjuje se na sve novine i časopise koji izlaze periodično neovisno u kojem obliku), a neka dobra koja su bila oporeziva stopom PDV-a od 25%, premještena su u okvir porezne stope od 13%. Tako se stopom PDV-a od 13% sada oporezuju i dječje sjedalice za automobile i dječje pelene, jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog podrijetla, isporuka rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva, isporuka žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, svježih ili rashlađenih rakova, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova i dr.
Konačno, stopom PDV-a od 25% oporezuju se sva dobra i usluge koje nisu navedene u prethodne dvije skupine, s tim da će se promjena opće stope PDV-a s 25% na 24% primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine.
Unatoč tomu što se kod građana uslijed ove porezne reforme pojavilo očekivanje značajnog smanjenja potrošačkih cijena, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za prvo tromjesečje ove godine, ono je izostalo. S obzirom da na promjene cijena na tržištu utječe mnoštvo faktora, donijeti zaključak o postojanju uzročno-posljedične korelacije smanjenja stope PDV-a i kretanja potrošačkih cijena gotovo je nemoguće.
Primjerice, u siječnju 2019. godine, neposredno nakon početka primjene spomenute porezne reforme, inflacija je usporila, ali čini se da za pad potrošačkih cijena nisu bila zaslužna najavljena pojeftinjenja namirnica s nižim PDV-om, već niže cijene goriva i odjeće. Umjesto pada cijena namirnica, kojeg su bombastično najavljivali trgovci, statistika pokazuje da su cijene hrane na mjesečnoj razini porasle 0,3 posto. Pritom je najveći rast cijena (3,7 posto) zabilježen u kategoriji „ulja i masti“, dok je u tom razdoblju najviše pojeftinilo voće (2,3 posto). Blagi pad cijena zabilježen je i u slučaju mesa, a sve ostale kategorije hrane bile su skuplje nego u prosincu.
Nadalje, potrošačke cijene u Hrvatskoj u ožujku su bile za 0,9 posto više nego u istom mjesecu 2018., dok su u odnosu na veljaču više za jedan posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni 16. travnja 2019. godine.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u mjesecu ožujku u odnosu na veljaču 2019. godine najviše su porasle cijene odjeće i obuće (za 13,1 posto) te cijene prijevoza, (za 2,1 posto). Za po 0,1 posto još su poskupjele cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva; hrane i bezalkoholnih pića te raznih dobara i usluga, dok su cijene alkoholnih pića i duhana povećane za 0,3 posto. Na istoj razini ostale su cijene zdravstvenih usluga i proizvoda, komunikacija te rekreacije i kulture, a pale su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva, za 0,2 posto.
Od proizvoda obuhvaćenih poreznom reformom od siječnja 2019. godine valja istaknuti da je, primjerice, u odnosu na veljaču 2019. cijena mesa te ribe i plodova mora u ožujku porasla za 0,2 posto, cijena ulja i masti za 1,1 posto, dok je cijena voća porasla za 6,1 posto.
Sudeći prema statističkim podacima koji pokazuju da su i potrošačke cijene proizvoda obuhvaćenih smanjenjem stope PDV-a bilježile ponegdje i znatno povećanje od početka primjene propisanih izmjena, može se zaključiti da su trgovci sniženje PDV-a i ovaj put najvećim dijelom iskoristili za povećanje marži, a da će cjeloviti utjecaj opsežne porezne reforme eventualno biti vidljiv po stupanju na snagu svih njezinih odredbi.
Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, indeksi potrošačkih cijena
Tihana Čikeš, dipl.iur.
