Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN br. 148/13), dana 1. siječnja 2014., s radom je prestao Državni inspektorat.
Kao razlog ukidanja inspektorata tada je bilo navedeno da je postojanjem dva različita modela obavljanja inspekcijskih poslova (6 inspekcija unutar inspektorata i 40 inspekcija u ministarstvima i drugim središnjim tijelima državne uprave) uspostavljen nejedinstven sustav te da su tijela državne uprave u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga stavljena u nejednak položaj prema Državnom inspektoratu. Stoga je bilo nužno inspekcijske poslove i ostale poslove državne uprave u istom upravnom području objediniti u istom tijelu državne uprave.
Poslove inspektorata tada su preuzeli Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma.
Danas, četiri godine kasnije, Sabor RH zaključio je raspravu o novom Prijedlogu Zakona o Državnom inspektoratu kojeg je u saborsku proceduru uputilo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, a kojim bi se u cilju učinkovitijeg djelovanja trebali objediniti inspekcijski poslovi. Razlozi ponovnog uvođenja Državnog inspektorata su uočeni nedostaci u radu službi na suzbijanju nezakonitosti, a oni se prije svega odnose na preklapanje nadležnosti i nedostatak komunikacije između tijela koja imaju ustrojene inspekcije. To rezultira njihovom lošom koordinacijom na terenu te različitim postupanjima inspekcija prema subjektima inspekcijskog nadzora.
Ponovnim osnivanjem Državnog inspektorata provodi se reformska mjera iz Nacionalnog programa reformi - 2018., koja ima za cilj rasterećenje gospodarskih subjekata od učestalih, neujednačenih i nekoordiniranih inspekcijskih nadzora i postupanja.
Ciljevi novog zakona su poboljšanje rada inspekcija kroz bolju koordinaciju, planiranje aktivnosti i usklađivanje njihova djelovanja, smanjenje represije prema subjektima inspekcijskog nadzora, uvođenje savjetodavnog načina rada državnih inspekcija odnosno proaktivnog pristupa u kontroli poslovanja subjekata.
Prijedlogom su određeni poslovi koji se preuzimaju iz djelokruga Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede i dio poslova iz djelokruga Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstva financija.
Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata obavljat će tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija, veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, lovna inspekcija, šumarska inspekcija, fitosanitarna inspekcija, turistička inspekcija, rudarska inspekcija, inspekcija opreme pod tlakom, energetska inspekcija, inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama, inspekcija rada, građevinska inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode i vodopravna inspekcija.
Člankom 72. Prijedloga u rad inspektora Državnog inspektorata uvodi se primjena načela oportuniteta. Naime, inspekcija neće pokrenuti prekršajni postupak ako joj je to dopušteno posebnim zakonom ili ako:
- nadzirana pravna ili fizička osoba tijekom inspekcijskog nadzora odnosno do donošenja rješenja otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru
- za utvrđene nepravilnosti je donijeto rješenje i nadzirana osoba je postupila po izvršnom rješenju inspektora ili je postupila po rješenju prije nego je postalo izvršno
- nadzirana osoba očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da u određenom roku otkloni nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru za koje nije izrečena upravna mjera, a inspektor utvrdi da je počinjen prekršaj.
Od primjene navedenog načela izuzeti su teži prekršaji propisani propisima, te slučajevi ponovljenog počinjenja istog prekršaja od strane nadzirane osobe u roku od godinu dana.
Osim smanjenja represije prema subjektima inspekcijskog nadzora koji za blaže i nenamjerne propuste više neće morati snositi financijske posljedice, pretpostavka je da će se, barem djelomično, smanjiti broj predmeta na prekršajnim sudovima.
Osim nadzorne uloge, inspekcije postaju "saveznici" koji bi svojim djelovanjem trebali omogućiti gospodarstvenicima da usklade svoje poslovanje s pozitivnim propisima te na taj način ujedno doprinijeti smanjenju stope sive ekonomije u Hrvatskoj i stvaranju jednakih uvjeta na tržištu.
Državni inspektorat postaje šesti Središnji državni ured. Njime će upravljati Glavni državni inspektor koji ima položaj državnog tajnika i kojeg će na vrijeme od pet godina, na prijedlog predsjednika Vlade, imenovati Vlada Republike Hrvatske.
Neven Brkić, dipl. iur.
