Prijedlog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima

Prema članku 3. st. 1. t. 13. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14 i 123/17) potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati. Potpomognuta područja definiraju se na razini jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave. Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svake tri godine provodi ministarstvo nadležno za regionalni razvoj (čl. 33. st. 1. i 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske). Nakon ocjenjivanja stupnja razvijenosti, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, br. 132/17 – posljednja Odluka od 28. prosinca 2017.).

Ako Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (u nastavku: ZSZPP) bude izglasan, prestat će važiti odredbe Zakona o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine broj: 86/08, 54/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15, u nastavku: ZPPDS), koji je do sada uređivao postupak ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje, osim odredaba članka 3., 4., 5. i 6, koji uz dio članka 1. i članak 2. stavak 2. i nadalje ostaju na snazi, budući da se njima određuje koja su područja posebne državne skrbi te će se ZSZPP primjenjivati i na ta područja.

Također, donošenjem ZSZPP-a povećava se broj jedinica lokalne samouprave na kojima se omogućava stambeno zbrinjavanje po povlaštenim uvjetima s dosadašnjih 185 na novih 151, odnosno na ukupno 336 jedinica lokalne samouprave.

Prema Prijedlogu zakona, pravo na stambeno zbrinjavanje mogu ostvariti fizičke osobe koje prebivaju na potpomognutim područjima, odnosno područjima posebne državne skrbi ili se žele naseliti na ta područja. Ako se radi o žrtvama nasilja u obitelji, tada Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (u nastavku: Središnji državni ured) osigurava smještaj žrtvama nasilja u obitelji na području cijele Republike Hrvatske.

U nastavku donosimo neke novine u odnosu na ZPPDS koji je trenutno u primjeni.

Prijedlogom ZSZPP-a omogućavaju se sljedeći modeli stambenog zbrinjavanja:
1. najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu
2. darovanje građevnog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće
3. darovanje građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu korisnika
4. darovanje građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na građevnom zemljištu u vlasništvu korisnika
5. darovanje neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu i građevnog materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju.

U odnosu na ZPPDS, ZSZPP-om bi se uveli novi pravni instituti te bolje regulirale određene situacije koje su se ranije pojavljivale u postupku ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje, a neke od njih su: načini osiguravanja sredstava i nekretnina za ostvarivanje prava stambenog zbrinjavanja; uvođenje novih kategorija korisnika; ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje pod uvjetom da u vlasništvu ili suvlasništvu nemaju drugu useljivu stambenu jedinicu na području Republike Hrvatske te drugim državama u kojima borave ili su boravili, odnosno da ona nije prodana, darovana ili otuđena u posljednjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, kao i da nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca na području Republike Hrvatske i nisu ostvarili odgovarajuće pravo na stambeno zbrinjavanje po nekom drugom propisu ili nisu ostvarili drugo srodno pravo na području država u kojima borave i u kojima su boravili; omogućavanje stambenog zbrinjavanja žrtava nasilja u obitelji; detaljnije reguliranje gubitka prava na stambeno zbrinjavanje; propisana je međuresorna suradnja i suradnja s jedinicama lokalne samouprave.

Nadalje, bitna novina koju uvodi ZSZPP je ta da pravo na stambeno zbrinjavanje može ostvariti osoba koja ima u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan čija je stambena površina najmanje 30% manja od površine koja mu temeljem zakona pripada sukladno broju članova obitelji navedenih na zahtjevu, pod uvjetom da se nalazi na području primjene ovog Zakona. Također, osoba koja ima u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan izvan  područja primjene ZSZPP-a, bez obzira na površinu, ne može ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje.

Skraćen je i rok za podnošenje prijava za stambeno zbrinjavanje, pa se tako može podnijeti u razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja tekuće godine nadležnim uredima državne uprave u županijama i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba. Poziv se javno objavljuje na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda.

Prilikom podnošenja prijave za stambeno zbrinjavanje podnositelj mora priložiti dokumentaciju u znatno manjem opsegu nego što to propisuje ZPPDS čime je sam postupak podnošenja prijave pojednostavljen. Dokazi o ispunjavanju uvjeta za bodovanje u trenutku podnošenja prijave za stambeno zbrinjavanje ne smiju biti stariji od šest mjeseci.

Dokaze o činjenicama o kojima javnopravno tijelo vodi evidenciju u Republici Hrvatskoj, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak i potvrdu iz kaznene evidencije, po službenoj dužnosti pribavljalo bi nadležno tijelo koje rješava po podnesenoj prijavi.

Temeljem prikupljene dokumentacije uredi državne uprave u županijama sastavljali bi liste prvenstva za tekuću godinu sukladno ostvarenim bodovima do 1. ožujka i objavljivali ih na svojim mrežnim stranicama i oglasnoj ploči. Na objavljene liste prvenstva podnositelji prijave imali bi pravo podnošenja primjedbe u roku od osam dana od dana njihove objave na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči, a izvršne liste morale bi biti objavljene do 31. ožujka tekuće godine.

Središnji državni ured bi najkasnije do 31. prosinca tekuće godine morao donijeti inicijalni plan stambenog zbrinjavanja po modelima i jedinicama lokalne samouprave, a godišnji plan stambenog zbrinjavanja najkasnije do izvršnosti lista prvenstva te najkasnije do 15. travnja tekuće godine dostavljao uredima državne uprave u županijama podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje.

Najam obiteljske kuće ili stana

Prema Prijedlogu zakona, korisnik koji se stambeno zbrinjava najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na temelju izvršnog rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje sklapa sa Središnjim državnim uredom ugovor o najmu sukladno Zakonu o najmu stanova (Narodne novine, broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06), nakon čega ima pravo useljenja u dodijeljenu stambenu jedinicu.

Korisnik plaća zaštićenu najamninu ovisno o površini dodijeljene stambene jedinice, osim kada se stan nalazi na području prve skupine potpomognutih područja i prve skupine područja posebne državne skrbi u kojem slučaju je iznos najamnine 20% od visine propisane zaštićene najamnine, odnosno ako se obiteljska kuća nalazi na području prve, druge i treće skupine potpomognutih područja, tada je iznos zaštićene najamnine 1 kuna mjesečno.

Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od uvođenja u posjed temeljem sklopljenog ugovora o najmu te prijaviti prebivalište i stvarno živjeti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja.

Također, korisnik kojeg se stambeno zbrinjava najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano, na poziv nadležnog tijela, odbije ponuđenu useljivu stambenu jedinicu u državnom vlasništvu, kao i u slučaju kada Središnji državni ured utvrdi da:

- on i članovi obitelji ne koriste stambenu jedinicu za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci ili je koriste u drugu namjenu osim ako stambenu jedinicu ne koristi zbog potrebe liječenja ili drugih osobito opravdanih okolnosti

- stambenu jedinicu ili njezin dio daje u podnajam odnosno ne koristi je za stanovanje isključivo sa članovima obitelji navedenima u ugovoru o najmu, bez dopuštenja Središnjeg državnog ureda

- stambenu jedinicu koristi na način da se, njegovom krivnjom ili krivnjom članova obitelji, stambenoj jedinici ili zajedničkim prostorijama nanosi šteta ili ometa druge najmoprimce ili korisnike stambene zgrade u mirnom korištenju stana ili poslovnog prostora, koje razloge nije otklonio u roku 30 dana od opomene Središnjeg državnog ureda

- preinačuje stambenu jedinicu, zajedničke prostorije ili uređaje zgrade bez prethodne suglasnosti Središnjeg državnog ureda

- u ugovorenom roku ne ispunjava i druge obveze iz ugovora o najmu, kao što su plaćanje najamnine i troškova vezanih za korištenje stambene jedinice, i ne podmiri ih najkasnije u roku tri mjeseca od opomene Središnjeg državnog ureda

- se u roku tri mjeseca od pravomoćnosti presude o razvodu braka odnosno razvrgnuću izvanbračne zajednice i životnog partnerstva, nije postigao sporazum o nastavku korištenja stambene jedinice.

U tim slučajevima Središnji državni ured jednostrano će raskinuti ugovor o najmu.

Prijedlogom zakona pravo na darovanje stambene jedinice u državnom vlasništvu može ostvariti:

- hrvatski branitelj i članovi obitelji smrtno stradalog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uz uvjet da se koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu te su evidentirani kao korisnici kod Središnjeg državnog ureda

- pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske uz uvjet da koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njezini korisnici kod Središnjeg državnog ureda

- korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (Narodne novine, broj 73/95), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugu useljivu stambenu jedinicu na području Republike Hrvatske

- korisnik koji je koristio imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku odnosno koja je od njega otkupljena na temelju Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (Narodne novine, broj 92/98) i Zakonom o izmjenama i dopunama ZPPDS-a (Narodne novine, broj 88/02), a sukladno ZPPDS-u (Narodne novine, broj 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15) je stambeno zbrinut davanjem u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu uz uvjet da su nekretnine koje su predmet darovanja smještene na područjima prve i druge skupine područja posebne državne skrbi te uz uvjet da na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu stambenu jedinicu ili ako je nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da se koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Središnjeg državnog ureda

- korisnik kojemu je prema članku 23., u vezi članka 24. Zakona o obnovi (Narodne novine, broj 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11 i 51/13) obiteljska kuća izgrađena u organiziranoj obnovi na drugom mjestu, ako je izgrađena na zemljištu koje je u vlasništvu Republike Hrvatske

- osoba za koju su izgrađene obiteljske kuće u državnom vlasništvu u cilju zatvaranja prognaničkih naselja.

Korisnik stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu nakon jedne godine neprekidnog prebivanja u njemu. Također, pravo kupnje može steći i prije isteka jedne godine ako prodajnu cijenu plaća jednokratno ili na obročnu otplatu s time da prvi obrok ne može biti manji od 15% prodajne cijene kuće ili stana.

Ugovor o darovanju ili kupoprodaji potpisuju svi korisnici stambene jedinice i postaju suvlasnici na njoj u jednakim dijelovima. Međutim, korisnik s kojim se sklapa ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana ne smije otuđiti stambenu jedinicu 10 godina od dana useljenja u nju i tri godine od dana sklapanja ugovora o darovanju, odnosno u slučaju sklapanja ugovora o kupoprodaji tri godine od dana sklapanja ugovora, bez suglasnosti Središnjeg državnog ureda.

Darovanje građevnog zemljišta i građevnog materijala

Korisnik kojeg se stambeno zbrine darovanjem građevnog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće ili darovanjem neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu i građevnog materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju na temelju izvršnog rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje i projekta za obnovu ili rekonstrukciju postojeće obiteljske kuće ili projekta za izgradnju nove obiteljske kuće, odnosno darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu podnositelja zahtjeva ili darovanjem građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na građevnom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva,  na temelju izvršnog rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje sklapa sa Središnjim državnim uredom upravni ugovor o darovanju građevnog zemljišta odnosno neuseljive obiteljske kuće i građevnog materijala. Uz podnositelja prijave i svi ostali korisnici navedeni u prijavi, odnosno izvršnom rješenju, sklapaju navedeni ugovor i postaju suvlasnici u jednakim dijelovima na predmetnoj stambenoj jedinici.

Međutim, korisnik kojeg se stambeno zbrinjava darovanjem građevnog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće ili darovanjem neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu i građevnog materijala za njezinu obnovu ili rekonstrukciju, ne smije otuđiti stambenu jedinicu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Središnjeg državnog ureda.

Bitna novina je i financiranje troškova od strane Središnjeg državnog ureda, i to: izrade idejnog projekta, prava na novčanu potporu u vrijednosti od 25% od vrijednosti darovanog građevnog materijala, troška priključka na elektroenergetsku mrežu stambene jedinice koja nije imala priključak.

Nadalje, u slučaju da korisnik kojeg se stambeno zbrinjava, bez obzira na model stambenog zbrinjavanja, ne iskoristi građevni materijal sukladno sklopljenom ugovoru, Središnji državni ured raskinut će rješenjem sklopljeni ugovor o darovanju građevnog materijala te je korisnik dužan vratiti vrijednost darovanog građevnog materijala i nadoknaditi troškove izrade projektne dokumentacije.

Kadrovi

Prijedlogom zakona predviđeno je i stambeno zbrinjavanje osoba određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba, kao i osoba za čijim radom postoji potreba u tijelima državne uprave i upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave, a koje nemaju riješeno stambeno pitanje na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se osigurava stambeno zbrinjavanje.

Žrtve nasilja u obitelji

Prijedlogom zakona uređuju se i uvjeti za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje osoba koje su žrtve obiteljskog nasilja. Uvjeti su:
- pravomoćna sudska presuda o počinjenom nasilju u obitelji prema podnositelju prijave
- da žrtva obiteljskog nasilja nema u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske
- da žrtva obiteljskog nasilja nema dovoljno sredstava za osiguranje odgovarajuće stambene jedinice nužne za stanovanje, a nije je u mogućnosti ostvariti svojim radom, dohotkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način, odnosno kada ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos od jedne proračunske osnovice
- preporuka nadležnog centra za socijalnu skrb o potrebi stambenog zbrinjavanja žrtve nasilja u obitelji.

Također, određeno je i da će ured državne uprave u županiji ili nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donijeti rješenje o stambenom zbrinjavanju žrtve nasilja u obitelji najdulje do dvije godine te ga dostaviti Središnjem državnom uredu na izvršenje te je dužno svakih 12 mjeseci od dana donošenja rješenja preispitati pravo na stambeno zbrinjavanje žrtve nasilja u obitelji i o tome donijeti novo rješenje i dostaviti ga Središnjem državnom uredu.

Izvanredno stambeno zbrinjavanje

Prijedlog zakona propisuje i da Središnji državni ured iznimno može osigurati stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima, odnosno područjima posebne državne skrbi u pojedinačnim slučajevima kada uslijed izvanrednih okolnosti poplave, požara, klizišta, potresa, eksplozije i drugih sličnih okolnosti pojedinac ili obitelj ostane bez jedine stambene jedinice uvjetne za stanovanje u kojoj prebiva. Odluku o zahtjevu za izvanredno stambeno zbrinjavanje, sukladno Prijedlogu, donio bi Središnji državni ured na prijedlog Povjerenstva za izvanredno stambeno zbrinjavanje, kojeg osniva državni tajnik Središnjeg državnog ureda, a čini ga sedam članova, i to jedan predstavnik ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, jedan predstavnik jedinice lokalne samouprave, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje i četiri predstavnika Središnjeg državnog ureda.

Treba napomenuti da se u prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona uzelo u obzir i dosadašnje rješavanje u postupcima po zahtjevima bivših nositelja stanarskih prava, a koji su svoja prava ostvarivali sukladno ZPPDS-u i Uredbi o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja (Narodne novine, broj 133/13). Naime, budući da je krajnji rok za podnošenje zahtjeva bivših nositelja stanarskog prava za stambeno zbrinjavanje prošao, po podnesenim zahtjevima, o kojima nije bilo odlučeno, u slučaju stupanja na snagu ovog Zakona odlučivalo bi se prema naprijed navedenim, ranije primjenjivanim propisima.

Zaključak

Prijedlogom Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima povećava se broj jedinica lokalne samouprave na kojima se omogućava stambeno zbrinjavanje po povlaštenim uvjetima, omogućava se stambeno zbrinjavanje posebnih kategorija kao što su: kadrovski stanovi osobama određenih struka i zanimanja, žrtvama nasilja u obitelji te u slučajevima izvanrednog stambenog zbrinjavanja. Također, Prijedlogom ZSZPP-a propisuje se, u odnosu na dosada primjenjivani ZPPDS, brži i učinkovitiji postupak i to smanjenjem broja dokumenata kod podnošenja prijave za stambeno zbrinjavanje, detaljnijim definiranjem obveza korisnika, skraćenjem roka prilikom ostvarivanja prava kupnje, itd.

Vlada očekuje da će se primjenom ovog Zakona potaknuti ostanak, povratak i naseljavanje, kao i zapošljavanje stanovništva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi što će dugoročno utjecati i na uravnoteženje dobne strukture i održanje prostorne ravnoteže stanovništva u smjeru povećanja mlađeg stanovništva, a trebalo bi pozitivno utjecati i na demografsku sliku, kao i na ravnomjeran razvoj svih krajeva Republike Hrvatske.