Za navedena pitanja mjerodavan je (još uvijek) Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10 i 55/11, u nastavku: ZoPHBDR), kao i Zakon o izmjenama i dopunama ZoPHBDR-a (Narodne novine broj 140/12, u nastavku: ZID ZoPHBDR), osobito članak 35. ZID-a ZoPHBDR-a kojim je izmijenjen članak 117. ZoPHBDR-a u stavku 1. propisivao da "Bračni drug stupanjem u brak gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine." Nakon stupanja na snagu ZID ZoPHBDR-a taj je članak propisao da: "Bračni i izvanbračni drug iz članka 6. ovoga Zakona, stupanjem u brak ili izvanbračnu zajednicu ne gubi prava iz ovoga Zakona koja su ostvarena priznavanjem statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine." Stoga se tijekom sudskog odlučivanja postavilo pitanje imaju li udovice hrvatskih branitelja koje su sklopile novi brak sukladno citiranim zakonskim izmjenama status udovice, kao i ostala derivirana prava (mirovina, invalidnina, uvozne povlastice i sl.) te na koje se konkretne slučajeve ima primijeniti članak 35. ZID-a ZoPHBDR-a.
U ustavnim tužbama podnesenima povodom odluka donesenih u upravnim postupcima i sporovima odbijeni su zahtjevi podnositeljica za priznavanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i ponovnu uspostavu ostalih prava, budući da su ta prava već ranije izgubile stupanjem u bračnu zajednicu, zbog čega ne pripadaju krugu osoba na koje se odnosi izmjena članka 117. stavka 1. ZoPHBDR-a. Upravna tijela i upravni sudovi utvrdili su da se članak 35. ZID-a ZoPHBDR-a stoga ne može primijeniti u njihovu korist.
Međutim, Ustavni sud je ocijenio da su cilj i svrha izmjena i dopuna ZoPHBDR-a bili da udovice koje su zbog sklapanja novog braka izgubile status člana obitelji, taj status ponovno uspostave. Stoga su u većem dijelu predmeta ustavne tužbe usvojene i ukinute su osporene odluke s obrazloženjem da podnositeljice na temelju ZID-a ZoPHBDR-a kao udovice preminulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na obiteljsku invalidninu/mirovinu ili druga prava, budući da su taj status člana obitelji udovice imale, pa u međuvremenu izgubile zbog stupanja u drugi brak (odluke Ustavnog suda broj: U-III-6745/2014, U-III-6777/2014, U-III-7129/2014, U-III-6781/2014, U-III-6877/2014, U-III-6878/2014, U-III-7547/2014). Naime, istaknuto je da se mjerodavne odredbe de lege lata odnose samo na udovice hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koje su prethodno priznati status člana obitelji i/ili obiteljsku invalidninu/mirovinu naknadno izgubile radi sklapanja novog braka, pa im se taj status ponovno uspostavlja.
Valja istaknuti da je ministar branitelja donio i Uputu za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u kojoj je u odnosu na članak 5. naveo:
"13. Člankom 35. Zakona izmijenjen je stavak 1. članka 117. te se sada predviđa pravo na zadržavanje prava bračnog ili izvanbračnog druga iz članka 6. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, u slučaju stupanja u novu bračnu ili izvanbračnu zajednicu.
Dakle, za sve osobe bračne ili izvanbračne drugove iz članka 6. Zakona o pravima ... koji sada primaju obiteljsku invalidninu ili novčanu naknadu obiteljske invalidnine neće biti potrebno provjeravati postojanje činjenice zaključenja braka ili stupanja u izvanbračnu zajednicu.
Osobe koje su temeljem ranijih propisa izgubile prava po osnovi zaključenja braka ili izvanbračne zajednice sada mogu ponovno podnijeti zahtjev za priznavanje prava, osim u slučaju ako su ranija prava bila priznata temeljem smrti hrvatskog branitelja ... uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske." (Klasa: 011-02/12-0001/22, Urbroj: 522-04/1-3-13-2 od 9. siječnja 2013.).
Iako je u Uputi jasno navedeno da osobe koje su temeljem ranijih propisa izgubile prava po osnovi zaključenja braka ili izvanbračne zajednice nakon stupanja na snagu ZID-a ZoPHBDR-a mogu ponovno podnijeti zahtjev za priznavanje odnosno ponovnu uspostavu prava na obiteljsku invalidninu, upravo je točka 13. Upute stavljena van snage putem Obavijesti od 21. svibnja 2013. (Klasa:011-02/12-0001/22, Urbroj:522/04/1-3-13-14 od 21. svibnja 2013.)
U drugoj skupini predmeta o kojima je meritorno odlučivao Ustavni sud, ustavne tužbe odbijene su iz razloga što podnositeljice nisu imale (prethodno) priznati status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koje su potom sklapanjem drugog braka izgubile, te je ocijenjeno da se iz navedenog razloga na tu kategoriju udovica hrvatskih branitelja ne odnosi članak 35. ZID ZoPHBDR-a. Primjerice, u jednom od navedenih slučajeva podnositeljica ustavne tužbe zatražila je ostvarivanje prava na priznavanje statusa udovice hrvatskog branitelja prvi puta tek 11. veljače 2013., odnosno nakon stupanja na snagu ZID ZoPHBDR-a. Ustavni sud je ocijenio da je prvostupanjski upravni sud iznio "ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za svoju presudu, odnosno razloge zbog kojih smatra da se na podnositeljicu ne odnosi članak 35. ZID ZoPHBDR-a." (U-III-6949/2014 i U-III-6779/2014 od 19. rujna 2017., U-III-990/2016 od 13. travnja 2017., U-III-1891/2017 od 25. svibnja 2017.).
U drugom slučaju podnositeljica je zatražila pravo uvoza osobnog automobila bez plaćanja carine, posebnog poreza i poreza na dodanu vrijednost, koji zahtjev je odbio prvostupanjski upravni sud s obrazloženjem da podnositeljica nema prethodno utvrđen status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema odredbama ZoPHBDR-a, pa stoga niti zatraženo pravo carinske povlastice koje je propisano temeljem priznatog statusa.
Zabilježen je i slučaj ustavne tužbe podnositeljice čiji pokojni suprug, iako hrvatski branitelj, nije smrtno stradao tijekom ratnih zbivanja ili se vodio kao nestao, već je stradao po povratku kući na odmor u jednom lokalu, slijedom čega joj nikada nije bio priznat status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata prema mjerodavnim odredbama ZoPHBDR-a. U konkretnom slučaju podnositeljica nije ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu niti prema važećem mirovinskom zakonodavstvu.
Odlukama u kojima je odbijena ustavna tužba podnositeljica problematizirano je pitanje ostvaruje li podnositeljica u trenutku podnošenja zahtjeva, kao udovica poginulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja je sklopila novi brak, pravo na status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i ostala propisana prava koja joj iz tog statusa proizlaze, uzimajući u obzir članak 35. ZID ZoPHBDR-a. Budući da je Ustavni sud ocijenio da se navedena odredba odnosi samo na udovice hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koje su prethodno priznati status člana obitelji izgubile radi sklapanja novog braka, pa im se on ponovno uspostavlja, u tim predmetima je utvrđeno da podnositeljicama nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1. Ustava.
Ustavni sud je naposljetku, odlučujući o navedenim predmetima, utvrdio da je člankom 47. ZID-a ZoPHBDR-a propisano da će se samo postupci započeti do stupanja na snagu ZID-a ZoPHBDR-a nastaviti i dovršiti po odredbama "starog" ZoPHBDR-a. Drugim riječima, zahtjevi podneseni nakon njegovog stupanja na snagu trebali su biti dovršeni prema odredbama ZID-a ZoPHBDR-a. Stoga je za jedan dio ustavnih tužbi utvrdio da su osporene odluke upravnih tijela i sudova arbitrarne, a podnositeljicama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1. Ustava, jer sudovi nisu uzeli u obzir važenje ZoHBDR-a prema članku 47. ZID-a ZoPHBDR-a.
Ivana Đuras, samostalna ustavnosudska savjetnica
