U središtu

Uplata troška parničnog postupka – na blokirani ili zaštićeni račun?

10.07.2017 Kod blokade uplatnog računa i postojanja zaštićenog računa ponekad postoje dvojbe na koji od tih računa uplatiti neki novčani iznos, odnosno je li on izuzet od ovrhe ili nije? Takvo pitanje pojavilo se i kada na temelju odluke parničnog suda jedna strana treba drugoj platiti određeni novčani iznos na ime parničnog troška, odnosno troška parničnog postupka.

Prema članku 172. Ovršnog zakona (Narodne novine, 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16 – odluka USRH) od ovrhe su izuzeta:

1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,
3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,
5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,
6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,
7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,
8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno,
10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,
11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,
14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,
15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Ovršni postupak je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu. Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima od 1. siječnja 2011. Financijska agencija (FINA) provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti.

Postoje određena primanja koja se, u slučaju blokade računa (članak 9. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima uplaćuju na tzv. zaštićeni račun – to su primanja na kojima se ne može provesti ovrha, a ovrha se ne može provesti na primanjima koja su izuzeta od ovrhe (članak 172. Ovršnog zakona) i onom dijelu primanja na kojima je ovrha ograničena (članak 173. Ovršnog zakona).

U slučaju blokade ovršenikovog računa, u Jedinstveni registar računa stavlja se oznaka blokade ovršenikovih računa i oznaka zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima. Nakon blokade ovršenikovih računa i zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, banke su dužne najmanje jednom dnevno FINI dostavljati podatak o priljevu novčanih sredstava, sve do naloga FINE za deblokadu računa i slobodno raspolaganje sredstvima. Priljev novčanih sredstava koristi se isključivo za izvršenje naloga zbog kojeg je ovršenikov račun blokiran, sve do izvršenja osnove za plaćanje.

Nakon izvršenja osnove za plaćanje, FINA u Jedinstvenom registru računa briše oznaku blokade računa i oznaku zabrane raspolaganja oročenim novčanim sredstvima. Ako tražbina iz osnove za plaćanje nije namirena u cijelosti, FINA će na zahtjev ovrhovoditelja i/ili nadležnog tijela izdati potvrdu o nemogućnosti namirenja, u roku od osam dana od dana primitka takvog zahtjeva.

Kod blokade uplatnog računa i postojanja zaštićenog računa ponekad postoje dvojbe na koji od tih računa uplatiti neki novčani iznos, odnosno je li on izuzet od ovrhe ili nije? Takvo pitanje postavilo se i u slučaju kada na temelju odluke (presude) parničnog suda jedna strana treba drugoj platiti određeni novčani iznos na ime parničnog troška, odnosno troška parničnog postupka.Ako pročitamo odredbe članka 172. i 173. Ovršnog zakona dolazimo do zaključka da trošak parničnog postupka nije primanje odnosno iznos koji bi bio izuzet od ovrhe. Stoga, takve iznose u konkretnom slučaju treba uplaćivati na blokirani račun, a ne na zaštićeni račun.