Jedinice lokalne samouprave dužne su sukladno odredbi članka 28. stavak 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine, br. 94/13) na svojem području osigurati:
1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada
2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada
3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom te uklanjanje tako odbačenog otpada
4. provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba,
6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svojem području i
7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.
Također, postoji dodatna mogućnost da više jedinica lokalne samouprave sporazumno osiguraju zajedničko ispunjenje jedne ili više navedenih zakonskih obveza koje su dužne provesti na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način prema načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom.
Zakon o održivom gospodarenju otpadom propisuje način pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada koji obuhvaća prikupljanje navedene kategorije otpada na određenom području gdje se navedena usluga pruža i to putem spremnika od pojedinih korisnika što uključuje prijevoz otpada do ovlaštene osobe za njegovu obradu.
Područje pružanja javne usluge je područje jedinice lokalne samouprave, s time da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odrediti pružanje navedene usluge na razini mjesne samouprave.
Korisnik usluge na području pružanja javne usluge je vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge.
Obveze korisnika usluge su:
1. koristiti javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na način sukladan Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i propisima donesenim na temelju tog Zakona, te općim aktima koje jedinica lokalne samouprave donese na temelju tog Zakona
2. predavati problematični otpad odvojeno od miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada
3. snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju usluge.
Obveze davatelja usluge su:
1. udovoljavati uvjetima za prijevoz vrste i količine otpada kojeg prikuplja
2. predati prikupljeni otpad osobi koja posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom
3. snositi sve troškove gospodarenja prikupljenim otpadom
4. raspolagati nužnim financijskim, ljudskim i tehničkim resursima potrebnim za obavljanje propisanih poslova.
Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada može obavljati:
a) trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave
b) javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave.
Iznimno, jedinica lokalne samouprave može dati koncesiju za obavljanje navedene javne usluge na rok do 10 godina temeljem sklopljenog ugovora o koncesiji.
Radi provedbe odvojenog prikupljanja otpada, jedinica lokalne samouprave dužna je izvršiti obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:
1. funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području
2. postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini
3. obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i
4. uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.
Radi provedbe odvojenog prikupljanja otpada, jedinica lokalne samouprave:
1. koja ima 1.500 stanovnika ili manje, a nije osigurala funkcioniranje reciklažnog dvorišta, dužna je osigurati njegovo funkcioniranje na svojem području posredstvom mobilne jedinice koja se smatra reciklažnim dvorištem
2. koja ima više od 1.500 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području,
3. koja ima više od 100.000 stanovnika dužna je osigurati funkcioniranje najmanje četiri reciklažna dvorišta i još po jedno na svakih idućih 30.000 stanovnika na svojem području,
4. dužna je u naseljima u kojima se ne nalazi reciklažno dvorište osigurati njegovo funkcioniranje posredstvom mobilne jedinice koja se smatra reciklažnim dvorištem.
Grad Zagreb dužan je osigurati funkcioniranje barem jednog reciklažnog dvorišta u svakoj gradskoj četvrti.
Odlukom o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. - 2022. godine (Narodne novine, br. 3/17) propisano je da se za jedinice lokalne samouprave može povećati kriterij obveze osiguravanja dovoljnog broja reciklažnih dvorišta i to s 1.500 stanovnika na 3.000 stanovnika i to zbog smanjenja operativnih troškova, a bez da se ugrozi ispunjenje cilja. Također se radi ispunjenja navedene obveze predlaže uvesti mogućnost da se susjedne jedinice lokalne samouprave udruže u korištenju jednog reciklažnog dvorišta.
Provedbu obveza jedinica lokalne samouprave osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za komunalni red jedinice lokalne samouprave (komunalni redar):
1. mjerama za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada
2. mjerama za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš što uključuje i uklanjanje naplavljenog morskog otpada.
Sanaciju okoliša na lokaciji onečišćenoj otpadom osigurava onečišćivač. Ako je onečišćivač nepoznat ili je prestao postojati, a nema pravnog slijednika, sanaciju osigurava vlasnik, odnosno posjednik nekretnine na lokaciji. Ako Republika Hrvatska sufinancira i/ili financira sanaciju lokacije, ima pravo povrata troškova sanacije od budućeg vlasnika. Ako onečišćivač nije obavio sanaciju lokacije onečišćene otpadom, sanaciju provodi Republika Hrvatska.
Nositelj izrade Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, s time da Plan donosi Vlada Republike Hrvatske za razdoblje od šest godina, a objavljuje se u Narodnim novinama.
Jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb dužan je za prijedlog plana gospodarenja otpadom ishoditi prethodnu suglasnost upravnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave nadležnog za poslove zaštite okoliša, odnosno Ministarstva za prijedlog plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba.
Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba donosi se za razdoblje od šest godina te se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba.
Jedinica lokalne samouprave dužna je:
1. o svom trošku, osigurati godišnje provedbu izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom (javne tribine, informativne publikacije i objavu specijaliziranih priloga u medijima)
2. u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.
Pravna i fizička osoba - obrtnik može, u suradnji s osobom koja posjeduje dozvolu za gospodarenje vrstom otpada koji će se prikupljati akcijom, organizirati akciju prikupljanja određenog otpada. Zahtjev za suglasnost podnosi se najmanje dva mjeseca prije početka akcije, a suglasnost određuje vrijeme trajanje akcije, vrstu otpada koji se prikuplja, način, uvjete i svrhu provedbe akcije te rok za dostavu izvješća o provedenoj akciji.
Alan Vajda, mag. iur.
