Prema članku 35. stavku 1. - 4. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku: tijela javne uprave), obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa, dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom i to sljedećim redoslijedom:
– djetetu smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja i djetetu smrtno stradaloga, zatočenoga i nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi,
– HRVI iz Domovinskog rata,
– članu obitelji smrtno stradaloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
– dragovoljcu iz Domovinskog rata,
– hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata.
Navedena prednost pri zapošljavanju ne odnosi se na slučajeve zapošljavanja na poslovima radnih mjesta koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrđena kao rukovodeća radna mjesta u tijelima javne uprave.
S druge strane, javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima (u nastavku: pravne osobe), koje su prilikom zapošljavanja obvezne raspisati javni natječaj ili oglas temeljem zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora, obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost navedenim kategorijama osoba, prema navedenom utvrđenom redoslijedu, ako ispunjavaju uvjete propisane istim člankom Zakona, te uvjete iz javnog natječaja odnosno oglasa. I tu se prednost pri zapošljavanju ne odnosi na slučajeve zapošljavanja na poslovima radnih mjesta koja su zakonom ili drugim pravnim propisom utvrđena kao rukovodeća radna mjesta.
Jedan od važnih uvjeta da bi se hrvatski branitelj ili član njegove obitelji mogao koristiti povlasticom prednosti pri zapošljavanju je i dokazivanje da radni odnos nije prestao njegovom krivnjom ili na drugi propisani način. Naime, stavcima 19. i 20. članka 35. Zakona propisano je da pravo na prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe (iz stavka 1. članka 35. Zakona) kojima je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika ili im je služba neposredno prije prijave na javni natječaj ili oglas prestala temeljem izvršnog rješenja o:
– izrečenoj kazni prestanka službe
– otkazu službe ako nisu zadovoljili na probnom radu
– pisanom otkazu kojega podnese službenik
– sporazumu o prestanku službe i
– izvanrednom otkazu službe.
Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz stavka 1. članka 35. Zakona, koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas, priložiti sve dokaze o ispunjavanju uvjeta propisanih Zakonom te uvjete iz javnog natječaja odnosno oglasa.
Budući da je jedan od uvjeta za ostvarivanje prava na prednost pri zapošljavanju propisanih Zakonom i način prestanka radnog odnosa kod prethodnog poslodavca, osoba koja želi ostvariti pravo na prednost pri zapošljavanju morat će uz prijavu priložiti dokaz da joj radni odnos kod prethodnog poslodavca nije prestao na jedan od načina propisanih stavcima 19. i 20. članka 35. Zakona. Pri tome Zakon ne propisuje na koji način osoba može dokazati navedenu činjenicu, već se samo propisuje da je osoba dužna priložiti dokaz o tome da joj radni odnos nije prestao na način propisan tim odredbama.
Postavlja se pitanje – kako će branitelj/član obitelji uspjeti dokazati da mu radni odnos kod prethodnog poslodavca nije prestao na način koji ga isključuje iz ostvarivanja prednosti pri zapošljavanju, ako je prethodni poslodavac prestao postojati ili ako mu ne želi dati potvrdu? Naime, u elektroničkom zapisu radnog staža kod HZMO-a taj podatak se ne vidi. Kako postupiti da osoba koja se natječe ne izgubi pravo na prednost pri zapošljavanju zbog okolnosti za koje nije odgovorna?
Dakle, da bi osoba, koja temeljem Zakona želi ostvariti pravo na prednost pri zapošljavanju, dokazala činjenicu načina prestanka radnog odnosa kod prethodnog poslodavca, trebala bi uz prijavu priložiti odluku o otkazu ugovora o radu u kojoj je naveden razlog prestanka ugovora o radu.
Ako osoba nije u mogućnosti način prestanka radnog odnosa kod prethodnog poslodavca dokazati odlukom o otkazu ugovora o radu, trebala bi pisanim putem preporučenom pošiljkom od poslodavca zatraži presliku odluke o otkazu ugovora o radu, te uz ostalu dokumentaciju prijave za natječaj priložiti zahtjev upućen poslodavcu za dostavom odluke o otkazu, uz izjavu kojom bi ta osoba, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, izjavila da joj je radni odnos prestao na način koji nije obuhvaćen stavcima 19. i 20. članka 35. Zakona.
Osim toga, ta bi osoba, također, navedenu činjenicu mogla dokazati postupanjem prema članku 130. stavak 2. Zakona o radu, sukladno kojem je poslodavac dužan u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku izdati potvrdu o vrsti poslova koje je radnik obavljao i trajanju radnog odnosa. Stoga, ako je radni odnos prestao i ako osoba činjenicu prestanka ugovora o radu kod prethodnog poslodavca ne može dokazati odlukom poslodavca o otkazu ugovora o radu, ona može od poslodavca u roku od 15 dana od dana prestanka radnog odnosa zatražiti potvrdu o trajanju radnog odnosa u kojoj bi poslodavac, uz trajanje radnog odnosa, mogao naznačiti i način prestanka radnog odnosa. Odbijanje poslodavca da radniku izda navedenu potvrdu, propisano je kao upravna mjera. U tom slučaju radnik ima pravo od Inspektorata rada zatražiti da inspektor poslodavcu naredi da u ostavljenom roku radniku izda tu potvrdu temeljem članka 226. stavak 1. točka 21. Zakona o radu.
Osim toga, ako je kod poslodavca utemeljeno radničko vijeće ili djeluje sindikat, osoba koja želi ostvariti pravo na prednost pri zapošljavanju činjenice iz stavka 19. i 20. članka 35. Zakona također bi mogla dokazivati i očitovanjem radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika o odluci o otkazu ugovora o radu koje radničko vijeće ili sindikalni povjerenik daje temeljem članka 150., 151. i 153. stavak 3. Zakona o radu.
Jednako tako, ako osoba koja želi ostvariti pravo na prednost pri zapošljavanju nije u mogućnosti činjenicu načina prestanka radnoga odnosa dokazati na jedan od navedenih načina, ta osoba mogla bi se obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i od njega zatražiti potvrdu o ostvarivanju prava na novčanu naknadu za nezaposlene ili zatražiti presliku odluke o otkazu ugovora o radu koju je ista ta osoba bila dužna priložiti pri prijavi Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nakon prestanka radnog odnosa. Ako je ta osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu za nezaposlene osobe, navedenim rješenjem HZZ-a može se jasno zaključiti da joj radni odnos nije prestao zbog skrivljenog ponašanja ili sporazumnim prestankom radnog odnosa, s obzirom da u tom slučaju ne bi ostvarila pravo na novčanu naknadu za nezaposlene.
Dakle, s obzirom da je Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji propisano da osoba mora dokazati da ispunjava uvjete, a pri tome kao dokaz za način prestanka radnog odnosa nije naveden dokument kojim ona to treba dokazati, smatramo da bi nadležno tijelo bilo koji prethodno navedeni dokument trebalo uzeti kao relevantan dokaz o načinu prestanka radnog odnosa kod prethodnog poslodavca.
