Jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima (eSpis - elektronički sudski spis) započeo se primjenjivati tijekom 2007. godine na Općinskom sudu u Puli i tijekom 2008. godine na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i na Županijskom sudu u Puli kao pilot projekt, a kasnije u radu ostalih općinskih i županijskih sudova, kao i u radu ostalih trgovačkih sudova i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, pa je na opisani način inicirana informatizacija pravosuđa u Republici Hrvatskoj. Za rad prekršajnih sudova i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske predviđen je Jedinstveni sustav upravljanja predmetima na prekršajnim sudovima (sustav JCMS - Joint case managment system), koji se počeo primjenjivati od 1. srpnja 2015. na svim prekršajnim sudovima na području Republike Hrvatske, a na Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske od 8. travnja 2016.
Nadzor nad korištenjem sustava JCMS u nadležnosti je ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Navedeni sustav predstavlja, prema određenim stajalištima iz struke, napredniji informacijski sustav u odnosu na sustav eSpis, jer predviđa i omogućava potpunu digitalizaciju spisa odnosno čitav spis mogao bi postojati u digitalnom obliku i zamijeniti postojeći spis u fizičkom papirnatom obliku. Međutim, potpuna digitalizacija još nije provedena, što znači da se i dalje osnivaju i vode spisi u fizičkom obliku s pripadajućim podnescima i prilozima, pa se sudski predmeti istovremeno vode i u fizičkom, ali i u elektroničkom obliku unošenjem odgovarajućih podatka u sustav JCMS uz mogućnost korištenja „bar-kod tehnologije“. Također, sustav JCMS predviđen je kao informatičko-upravljački sustav koji prati procesne zakonske odredbe, a u koji je nužno unositi podatke u stvarnom vremenu odnosno ažurno, što omogućava uvid u postojeće stanje stvari i kretanje spisa. Međutim, treba voditi računa o tome da unošenje podataka u stvarnom vremenu ne smije utjecati na učinkovitost i kvalitetu sudskih postupaka.
Sustav JCMS započeo je unutar projekta IPA 2009 pod nazivom „Nadogradnja jedinstvenog sustava upravljanja predmetima na prekršajnim sudovima (JCMS)“, sa ciljem daljnjeg unapređenja funkcioniranja pravosudnog sustava u Republici Hrvatskoj kroz poboljšanje upravljanja i učinkovitosti prekršajnih sudova, kojeg su provele IGEA d.o.o. i IN2 d.o.o, u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i Visokim prekršajnim sudom. Za korištenje sustava JCMS izvršena je edukacija trenera sa svrhom daljnjeg educiranja korisnika sustava. Svrha sustava također je unificiranje formi sudskih odluka na svim prekršajnim sudovima zbog čega su izrađeni neverificirani obrasci koji su usklađeni s Prekršajnim zakonom (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15) i Sudskim poslovnikom.
Primjena navedenog sustava trebala bi omogućiti informatizaciju i digitalizaciju pravosuđa i transparentnost sudskih postupaka. Međutim, postojeća iskustva nisu pozitivna i upućene su brojne kritike u odnosu na sustav JCMS, budući da prema postojećim kritikama rad u aplikaciji znatno usporava rad sudaca, značajno povećava administraciju u radu suda, te utječe na fokusiranost sudaca koja je više usmjerena na rad u aplikaciji, nego na pravnu problematiku spisa.
U svrhu primjene sustava JCMS donesen je Pravilnik o radu u sustavu JCMS (Narodne novine broj 71/15) i to na temelju Zakona o sudovima (Narodne novine broj 28/13, 33/15, 82/15), kao i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu u sustavu JCMS (Narodne novine broj 123/15) koji je usklađen s odredbama Sudskog poslovnika (Narodne novine broj 37/14, 49/14, 8/15) i prilagođen specifičnostima prekršajnih sudova. Sukladno odredbama navedenog Pravilnika, sustav JCMS sastoji se od standardne aplikacije koju u svom radu primjenjuju korisnici sustava, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na prekršajnim sudovima i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske. Osnova za rad u sustavu JCMS na sudu je pravomoćni godišnji raspored i matrica ovlaštenja koje su u sustav JCMS dužni unijeti administratori sustava, kao i normirano opterećenje određeno okvirnim mjerilima za rad sudaca, upisnici i vrsta predmeta, naselje premeta te poslovni broj predmeta i datum osnivanja.
Sustav JCMS povezan je sa sustavom evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima (OIB) i prekršajnom evidencijom, a predviđena je i mogućnost povezivanja s ostalim sustavima kada za time postoji potreba i kada se ispune tehnički uvjeti. Sustav evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima predstavlja temelj sustava JCMS kojim se identificira okrivljenik kao pravna i fizička osoba i omogućava učinkovito izvršenje sudskih odluka, naročito prisilna naplata izrečenih novčanih kazni putem FINE, sukcesivno putem porezne uprave na temelju članka 152. stavka 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona. Međutim, potrebno je pro futuro povezati sustav JCMS i sa sudskim registrom trgovačkih društava i registrom obrtnika s obzirom na vrlo veliki broj postupaka koji se vode zbog prekršaja iz područja gospodarstva i financija, radi učinkovitosti pravosuđa. Naime, statusna pitanja pravnih osoba i obrtnika vrlo su značajna i važna u prekršajnim postupcima i donošenju odgovarajućih odluka, naročito u slučaju njihovog brisanja iz registra kada su sudovi dužni donijeti rješenje o odbačaju optužnog prijedloga ili rješenjem obustaviti postupak na temelju članka 155. stavka 1. Prekršajnog zakona, ako se utvrdi činjenica prestanka postojanja pravne osobe odnosno utvrđivanja pravnog slijednika pravne osobe radi nastavljanja vođenja prekršajnog postupka sukladno članku 155. stavku 2. Prekršajnog zakona nakon izmjene optužnog prijedloga u subjektivnom identitetu.
Aplikacija za rad u sustavu JCMS sadrži algoritam za dodjelu spisa koji predstavlja skup definiranih pravila za automatsku dodjelu predmeta (predviđena je automatska i automatska kružna dodjela predmeta), što je u skladu s odredbom članka 86. stavka 2. Zakona o sudovima kojom je propisano da se u sudovima predmeti za rad sudaca dodjeljuju automatskom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma. Algoritam za dodjelu spisa sadrži skup određenih pravila koja vode računa o ravnomjernoj podjeli predmeta, normiranom opterećenju sudaca i sudskih savjetnika, njihovoj prisutnosti na radu i oslobođenju od norme, kao i o broju primljenih (a neriješenih) predmeta u tekućoj godini, uz određene iznimke prilikom dodjele koje su propisane Sudskim poslovnikom. Automatska kružna dodjela predmeta odnosi se na predmete procesne prirode, predmete izvršenja i predmete koji se dodjeljuju tijekom dežurstva, a vrši se na način da svi rješavatelji (sudac, sudski savjetnik) dobiju po jedan predmet u rad, nakon čega se postupak ponavlja, dok automatska podjela predmeta ne ide kružno po jedan predmet, već ovisi o nizu korektivnih faktora, što znači da pojedini rješavatelj može odjednom dobiti i više premeta, ali svi rješavatelji u tekućoj godini moraju imati ravnomjerno opterećenje predmetima.
Do uvođenja sustava JCMS prijašnja podjela spisa na svim prekršajnim sudovima vodila se ručno u skladu s odredbom članka 86. stavka 3. Zakona o sudovima po redoslijedu primitka, slijedeći abecedni red imena sudaca. Automatska dodjela spisa trebala bi osigurati još veću objektivnost pravosuđa i u tom smislu ima prednost u odnosu na ručnu dodjelu spisa, što svakako predstavlja prednost sustava JCMS, ali se uvijek mora voditi računa o ravnomjernoj dodjeli spisa, što je u konačnici dužan osigurati predsjednik suda koji zbog navedenog razloga može poduzeti određene mjere pisanom naredbom.
Algoritam predstavlja skup definiranih pravila za automatsku dodjelu predmeta koji prilikom dodjele predmeta uzima u obzir, uz određene faktore, vrstu predmeta (prekršaji iz područja prometa, javnog reda i mira i javne sigurnosti, gospodarstva i financija, pravnu pomoć, procesne predmete i predmete izvršenja) te podvrstu predmeta koja ima odgovarajuću težinu, a pri tome se uzimaju u obzir važeća Okvirna mjerila za rad sudaca prekršajnih sudova i individualno oslobođenje sudaca. Težina podvrste predmeta uzela se u obzir samo kod prekršaja iz područja gospodarstva i financija i to za prekršaje koji su propisani Zakonom o radu, Zakonom o bankama, Zakonom o industrijskom vlasništvu, Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Zakonom o elektroničkim komunikacijama, Zakonom o potrošačkom kreditiranju, Zakonom o javnoj nabavi, Zakonom o preuzimanju dioničkih društava, Zakonom o investicijskim fondovima, Zakonom o tržištu kapitala, Zakonom o kreditnim institucijama, Općim poreznim zakonom, Zakonom o deviznom poslovanju i Zakonom o provedbi carinskih propisa EU.
Međutim, postoje određene negativne kritike na postojeću dodjelu spisa jer se nije vodilo računa o podvrsti predmeta iz područja prometa, te iz područja javnog reda i mira budući da sudski postupci zbog određenih prekršaja imaju i odgovarajuću težinu naročito kod prometnih prekršaja koji obuhvaćaju prometne nesreće, kao i kod prekršaja iz područja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o oružju i drugih zakona.
Negativne kritike također su upućene u odnosu na kategoriju zaštite osobnih podataka budući da se prilikom unosa osobnih podataka koriste podaci iz OIB sustava, pa korisnik sustava JCMS može bez ikakvih zapreka doći do određenih osobnih podataka svih fizičkih i pravnih osoba koje su evidentirane u OIB sustavu (npr. adresa prebivališta ili boravišta i dr.) koji nisu nužno vezani uz konkretni sudski predmet, a što nije u skladu s odredbom članka 37. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj se svakom jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka, osim kada zakonom nije drugačije propisano.
U odredbi članka 44. Pravilnika o radu u sustavu JCMS propisane su iznimke u automatskoj dodjeli spisa (npr. u slučaju ukinute odluke predmet se u pravilu ponovno vraća u rad istom sucu ili sudskom savjetniku), pri čemu predsjednik suda donosi pisanu obrazloženu naredbu radi poduzimanja određenih mjera kojima osigurava ravnomjernu dodjelu spisa na sudu. Predsjednik suda dužan je svaka tri mjeseca utvrđivati ravnomjernu radnu opterećenost rješavatelja, a u tu svrhu administratori sustava JCMS dužni su u propisanim rokovima podnositi izvješća o opterećenosti sudaca i sudskih savjetnika. U cilju utvrđivanja ravnomjerne radne opterećenosti, predsjednik suda dužan je izmijeniti godišnji raspored poslova ili donijeti pisanu obrazloženu naredbu kojom za pojedine predmete određuje ponovljenu automatsku dodjelu, ako neravnomjerna radna opterećenost pojedinih rješavatelja nije posljedica nepostizanja očekivanih prosječnih rezultata rada.
Korisnici sustava JCMS definirani su u članku 8. Pravilnika o radu u sustavu JCMS, a čine ih predsjednik suda, sudac i sudski savjetnik kao „rješavatelji“, sudski službenici, ključni korisnik i druga osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova. Njihove dužnosti propisane su odredbom članka 9. Pravilnika o radu u sustavu JCMS, a dužni su prilikom rada u sustavu JCMS koristiti isključivo svoje korisničko ime i lozinku koji su im dodijeljeni i čuvati njihovu tajnost. Sustav JCMS konstruiran je prema procesnim fazama koje propisuju procesne odredbe Prekršajnog zakona (ispitivanje optužnog prijedloga, glavna rasprava odnosno žurni postupak i odluke u sjednici vijeća), pa bi podaci koji se odnose na predmet trebali biti ažurno unošeni sukladno postojećoj postupovnoj fazi postupka. U sustavu JCMS u radu rješavatelja sudjeluje službenik u referadi koji je dužan postupati u skladu s njegovim naredbama, ali je pri tome dužan koristiti svoje korisničko ime i lozinku.
Pravilnik o radu u sustavu JCMS propisuje mogućnost da se strankama, branitelju, punomoćniku, zastupniku te drugim osobama kojima je odobren uvid, omogući uvid u spis putem sustava JCMS, a mogu ga izvršiti u pisarnici suda ili stalne službe, uz prisutnost ovlaštenoga sudskog službenika, čime se omogućava transparentnost sudskog postupka. Dozvolu za uvid u spis u sustavu JCMS daje rješavatelj kojem je predmet dodijeljen u rad odnosno predsjednik suda ako je postupak pravomoćno dovršen ili ako se odnosi na predmete sudske uprave, ali potrebno je voditi računa o odredbama zakona koje isključuju javnost (npr. kod maloljetnika).
Potrebno je naglasiti da je prioritet sudskog postupka učinkovito i kvalitetno postupanje u predmetima odnosno pravilno i zakonito provođenje samog postupka suđenja, što uključuje i dodatno proučavanje propisa i pripremanja za predmete, pa u tom smislu kvalitetno vođenje postupka i suđenje radi zaštite prava građana i vladavine prava koja je zajamčena odredbom članka 3. Ustava Republike Hrvatske ima prednost u odnosu na administriranje predmeta unošenjem podataka u sustav JCMS.
Za rad u sustavu JCMS značajnu ulogu ima Stalno verifikacijsko tijelo koje daje mišljenja o prijedlozima korisnika koji se odnose na bitne promjene u sustavu JCMS i koje predlaže promjene sustava JCMS uzrokovane izmjenama propisa, verificira šifrarnike i predloške, predlaže izmjene i dopune šifrarnika te kao savjetodavno tijelo sudjeluje u razvoju predloženih rješenja. Tijelo se sastoji pet članova od kojih je jedan sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, dva suca prekršajnih sudova i dva predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i koje imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa na vrijeme od četiri godine.
Zaključno, možemo reći da je prioritet pravosuđa i društvenog uređenja prvenstveno kvalitetno, zakonito i učinkovito provođenje sudskog postupka, pa u tom smislu postojeća informatizacija pravosuđa, kao posljedica „modernog doba“ i napretka tehnologije ne smije imati prednost pred tim prioritetom. Dodatno administriranje rada sudaca kao posljedica informatizacije može dovesti (a ponekad i dovodi) do preopterećenosti u njihovom radu, što može znatno utjecati na kvalitetu i učinkovitost sudskih postupaka. U tom smislu potrebno je osigurati dovoljan broj službenika koji bi pod nadzorom ovlaštenih osoba obavljali opisane informatičko-administrativne poslove i time rasteretili suce i sudske savjetnike od preopterećenosti u radu, a kojima je, kao rješavateljima, primarna uloga osiguranje vladavine prava kao temeljne vrednote pravnog poretka Republike Hrvatske. Ipak, informatizacija je nužna posljedica modernog doba kojom se može osigurati još veća objektivnost pravosuđa, smanjiti troškove sudskih postupaka i ubrzati njihovu učinkovitost (predviđena je mogućnost e-oglasne ploče suda) pravilnom i smislenom primjenom.
Stanislav Walaszek, sudski savjetnik na Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske
Vanja Kolovrat Bjelinski, sutkinja Prekršajnog suda u Zagrebu
