Nagrada i troškovi javnog bilježnika kao povjerenika sudske vlasti u provođenju ostavinskog postupka propisani su člancima 251. i 252. Zakona o nasljeđivanju, te Pravilnikom o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (NN 135/03). Nagrada za rad i naknada troškova nastalih u obavljanju službenih radnji iz svog javnobilježničkog djelokruga propisani su i člancima 161. do 168. Zakona o javnom bilježništvu.
Tijekom ostavinskog postupka javni bilježnik naplaćuje pripadajuću nagradu i naknadu troškova neposredno od nasljednika. O svim obračunatim i naplaćenim nagradama i troškovima, javni bilježnik u spisu vodi i poseban obračunski list na kojemu kronološki bilježi činjenice izvršenih uplata po pojedinom nasljedniku te plaćenih nagrada i naknada troškova.
U pravilu, javnom bilježniku u provođenju pojedinog ostavinskog postupka pripada jedna nagrada za sve radnje u tom postupku i određuje se prema vrijednosti ostavine. Kako bi se odredila nagrada, vrijednost ostavine određuje se po slobodnoj procjeni, na temelju izjava nasljednika, podataka utvrđenih u postupku i podataka koje su nasljednici podnijeli.
Ako se pokaže potrebnim, javni bilježnik može prema odredbama o procjeni ostavine, a radi razreza poreza na nasljedstvo, odrediti da procjenu vrijednosti ostavine utvrdi vještak i to na trošak nasljednika. Tada se vrijednost čiste ostavine (koja se odnosi na nagradu bilježnika), utvrđuje prema vrijednosti koju ostavina ima u vrijeme procjene. Prilikom utvrđivanja vrijednosti čiste ostavine, odbijaju se ostaviteljevi dugovi, troškovi sahrane, legati, troškovi popisa i procjene ostavine te ostali troškovi.
Kod utvrđivanja vrijednosti udjela i dionica u trgovačkim društvima, uzima se njihova nominalna vrijednost.
Odredbama članka 7. Pravilnika o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (dalje: Pravilnik) propisuje se određivanje nagrade prema vrijednosti ostavine i to u neto iznosu.
Tako je propisana najmanja naknada u iznosu od 30,00 kuna za vrijednost ostavine do 1.000,00 kuna te najveća nagrada od 200,00 kuna za vrijednost ostavine koja iznosi od 35.000,00 do 60.000,00 kuna.
Međutim, ako vrijednost ostavine prelazi iznos od 60.000,00 kuna, pored iznosa nagrade od 200,00 kuna, plaća se još i po 100,00 kuna za svakih započetih 10.000,00 kuna vrijednosti ostavine, ali ne više od 2.500,00 kuna.
Na to sve još je potrebno dodati pripadajući PDV od 25% te eventualne dodatne troškove u ostavinskom postupku sukladno važećoj javnobilježničkoj tarifi, tako da konačni iznos može biti i veći.
Propisano je i da se javnom bilježniku, kad postupa u ostavinskom postupku kao povjerenik suda, za te radnje ne plaća javnobilježnička pristojba. To vrijedi samo za radnje koje obavlja kao povjerenik suda, no ne i za druge radnje koje javni bilježnik provodi u skladu s ovlastima iz Zakona o nasljeđivanju (npr. sastavljanje javne oporuke i sl.). Sve ostale radnje za koje ima pravo na posebnu nagradu (npr. popis ostavine i sl.) propisane su Pravilnikom.
Iako se to podrazumijeva, posebno je istaknuta zabrana sklapanja pogodbe između stranaka i javnog bilježnika o drugačijem plaćanju nagrade i troškova nego što je to propisano njihovom tarifom.
Ako je osoba umrla bez ostavine, javni bilježnik može odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava te za obavljene radnje u tom ostavinskom predmetu neće primiti nikakvu nagradu.
Kako bi sve bilo transparentno, propisano je i da se iznos zaračunate nagrade bilježi na svakom otpravku i na svakoj ispravi koju javni bilježnik izda, a na zahtjev stranke javni bilježnik može izdati specificirani račun i priznanicu o plaćenoj nagradi i troškovima.
U slučaju da stranka ne prihvati obračun javnog bilježnika o visini nagrade i naknade troškova, javni bilježnik i stranka mogu zatražiti od nadležnog suda odmjeravanje visine nagrade odnosno naknade troškova. Osim žalbe protiv odluke suda koja se podnosi u roku od osam dana, drugi pravni lijekovi nisu dopušteni.
Zaključno, javni bilježnik sam je dužan voditi računa o tome jesu li stranke uredno platile javnobilježničku pristojbu za službene radnje koje je on poduzeo te ne smije strankama izdati tražene isprave prije nego što dokažu da su uplatile dužnu pristojbu.
Marina Turković
