Subjekti od javnog interesa
Zakon o računovodstvu uvodi novi pojam „subjekt od javnog interesa“ koji predstavlja poduzetnika koji je osnovan sukladno propisima RH i čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice EU, zatim sve kreditne institucije i institucije za elektronički novac, društva osiguranja, leasing društva, društva za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima te druge subjekte od javnog interesa (članak 3.).
Razvrstavanje poduzetnika
Uz postojeće kategorije razvrstavanja poduzetnika po veličini na male, srednje i velike, novim Zakonom uvodi se i kategorija tzv. mikro poduzetnika (članak 5.). Kriteriji za razvrstavanje poduzetnika ostali su nepromijenjeni (ukupna aktiva, neto prihod i broj radnika), dok su svote za razvrstavanje poduzetnika prilagođene novoj kategoriji mikro poduzetnika. Stoga će pojedini mali poduzetnici prema dosadašnjem Zakonu o računovodstvu postati mikro ili srednji, a pojedini veliki poduzetnici postat će srednji sukladno pravilima o razvrstavanju poduzetnika po novom Zakonu.
Zakon u članku 6. propisuje razvrstavanje na grupe poduzetnika po veličini i to na male, srednje i velike grupe, ovisno o aktivi, iznosu prihoda i prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine.
Financijski izvještaji
Prema novom Zakonu (članak 17.) pri sastavljanju financijskih izvještaja mikro, mali i srednji poduzetnici obveznici su primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, dok su veliki poduzetnici kao i subjekti od javnog interesa obveznici Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja. Međutim, novi Zakon (članak 17. stavak 4.) omogućava da ovisno društvo tj. društvo kći čije matično društvo sastavlja i prezentira konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, može odlučiti da svoje godišnje izvještaje sastavlja i prezentira također primjenom MSFI-a.
Novost je i potpisivanje godišnjih financijskih izvještaja (članak 19.) čime je odgovornost značajno proširena u odnosu na dosadašnji Zakon. Umjesto da financijske izvještaje potpisuje osoba koja je ovlaštena za zastupanje, sada je navedeno da izvještaje moraju potpisati i predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori. Samo kod onih poslovnih subjekata koji nemaju upravu, odnosno izvršne direktore, godišnje financijske izvještaje potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje.
Računovodstveni poslovi
U želji da se zaštiti računovodstvena struka, značajna novost odnosi se na odredbu članka 7. stavka 4. Zakona o računovodstvu kojom je propisano da ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, one moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova na temelju posebnog zakona.
Dakle, licenciranje je predviđeno samo za osobe koje pružaju računovodstvene usluge, no ne i za osobe koje obavljaju računovodstvene poslove kod svojih poslodavaca. Navedena odredba članka 7. stavka 4. stupa na snagu 1. siječnja 2018. kada će uvjeti za stjecanje licence detaljnije biti propisani posebnim Zakonom. Istim stavkom članka 7. propisana je odgovornost poduzetnika za povjerene poslove kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela.
Računovodstvena dokumentacija
Računovodstvenu dokumentaciju prema odredbama novog Zakona čine knjigovodstvene isprave, kontni plan, poslovne knjige, odvojeni i konsolidirani financijski izvještaji te odvojena i konsolidirana financijska izvješća (članci od 8. do 15.).
Odredbe novog Zakona detaljnije definiraju sadržaj računovodstvene dokumentacije u cilju povećanja efikasnosti sustava internih kontrola kao i mogućnosti efikasnijeg obavljanja poslova nadzora od strane državnih tijela. S tim u vezi propisano je uvođenje jedinstvenog okvirnog kontnog plana kojeg će naknadno propisati Odbor za standarde financijskog izvještavanja te ga objaviti u Narodnim novinama. Odredbe članka 11. u vezi kontnog plana stupaju na snagu 1. siječnja 2017., a do tada se primjenjuje članak 8. stavak 6. Zakona o računovodstvu (NN 121/14) prema Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (NN 134/15).
Nadalje, što se poslovnih knjiga tiče, u članku 13. novog Zakona propisana je obveza njihovog zaključenja najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine, a mogu se ponovno otvoriti samo prije odobravanja financijskih izvještaja ako je to potrebno da bi se osigurao fer i istinit prikaz financijskog položaja i uspješnosti poduzetnika. Člankom 14. Zakona propisani su i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga od najmanje 11 godina od zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose, s iznimkom za isplatne liste koje se čuvaju trajno.
Obveza revizije
Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu obvezu revizije financijskih izvještaja više ne propisuje članak 6.a. Zakona o reviziji (NN 146/05). Naime, prema članku 20. Zakona o računovodstvu, obvezi revizije podliježu:
- godišnji financijski izvještaji velikih i srednjih poduzetnika te subjekata od javnog interesa,
- konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji su matična društva velikih i srednjih grupa,
- odvojeni i konsolidirani godišnji financijski izvještaji dioničkih društava te komanditnih društava i društava s ograničenom odgovornošću čiji odvojeni, odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi reviziji prelaze dva od sljedeća tri uvjeta: - iznos ukupne aktive više 15.000.000,00 kn, - iznos prihoda više 30.000.000,00 kn te - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine veći od 25.
Ana Paštrović, mag. iur.
