Javnobilježnička pristojba plaća se za isprave i radnje koje poduzima javni bilježnik i to u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi propisanoj Zakonom o javnobilježničkim pristojbama. Prihodi od ovih pristojbi spadaju pod prihode državnog proračuna Republike Hrvatske.
Pristojbena obveza, odnosno obveza plaćanja javnobilježničkih pristojbi, nastaje za javnobilježničke isprave (kada se potpišu), za javnobilježničke radnje (kada javni bilježnik započne postupati), za javnobilježničke otpravke, prijepise, potvrde i izvode (kada se zatraže), te za podneske (u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik, kada je zapisnik dovršen).
Javnobilježničke pristojbe dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju te radnje, a ako se radi o dvije ili više osoba koje su obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna. U slučaju da više osoba podnosi zajednički zahtjev u kojem se radi o nedjeljivom interesu svih podnositelja, plaća se samo jedna pristojba.
Međutim, Zakonom o javnobilježničkim pristojbama propisana je mogućnost oslobađanja od plaćanja javnobilježničkih pristojbi i to u točno određenim situacijama.
Dakle, javnobilježničku pristojbu ne plaćaju:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih oblasti (ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako posebnim zakonom na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti),
3. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak,
8. humanitarne organizacije (za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi) te organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti) i
9. osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u vezi s osnivanjem društva i članovi tog društva za isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.
U slučaju uzajamnosti, te ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom, strana država je također oslobođena plaćanja ovih pristojbi.
Oslobođenje od plaćanja pristojbi za građane
Što se tiče fizičkih osoba tj. građana, oni imaju pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi ako sud (na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje), donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
To rješenje djeluje tek od dana kad je dostavljeno javnom bilježniku te vrijedi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza toga dana ili kasnije.
Ako se traži oslobađanje od plaćanja pristojbe na temelju imovnog stanja, sud će osloboditi stranku od plaćanja pristojbe kada se utvrdi da se ova obveza ne može podmiriti bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje stranke i njezine obitelji. Kako bi se ostvarila mogućnost oslobođenja od plaćanja, stranka mora, uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe priložiti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija. U ovom slučaju je također potrebno dati i izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju kao i o imovnom stanju bračnog druga.
Oslobođenje od snašanja javnobilježničkih troškova
Oslobođenje od plaćanja troškova postupka propisano je i člankom 41. Zakona o javnom bilježništvu. Tako je propisano da stranka ima pravo na oslobođenje od snašanja troškova postupka po pravilima Zakona o parničnom postupku. No, napominjemo da je odredba članka 172. Zakona o parničnom postupku, koja uređuje oslobođenje od plaćanja troškova postupka, izmijenjena odredbom članka 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 25/13) prema kojoj pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka stranka ostvaruje na način i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć odnosno Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći.
Također, u skladu s pravilima javnobilježničke tarife, uz oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi, zakonom određeni sud može osloboditi stranku i od plaćanja javnobilježničke nagrade i naknade troškova. U tom slučaju, u skladu s pravilima javnobilježničke tarife, javni bilježnik ima pravo tražiti plaćanje nagrade i naknade troškova od države.
Neovisno o ovome, stranka može biti oslobođena od plaćanja određenih javnobilježničkih troškova i u skladu s općim aktima Komore.
Oslobođenje od plaćanja troškova uređeno je i Pravilnikom o oslobađanju od snašanja troškova pružanja javnobilježničkih usluga koji navodi da javni bilježnik može osloboditi stranku od plaćanja javnobilježničke nagrade i troškova ako se radi o socijalno ugroženoj osobi te žrtvama i invalidima domovinskog rata.
Kod isprava koje se izdaju bez plaćene pristojbe mora se naznačiti u koju se svrhu izdaju i na osnovi kojeg propisa su oslobođene od plaćanja pristojbe.
Marina Turković
