No, Zakon o radu (NN br. 93/14) je tu jasan – prema članku 10. stavak 2. Zakona ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno. Dakle, u ovom slučaju dolazi do zakonske presumpcije da su radnik i poslodavac sklopili ugovor o radu.
Treba istaknuti da Zakon o radu kod takvog postupanja (dakle, sklapanja nekog drugog ugovora, a ne ugovora o radu) ne predviđa novčanu kaznu – dakle, tu se ne radi ni o lakšem, ni težem, a niti najtežem prekršaju poslodavca. „Sankcija“ je upravo presumpcija da je radnik u biti sklopio ugovor o radu.
Jedan od najčešćih slučajeva prividnog sklapanja ugovora u radnim odnosima je sklapanje ugovora o djelu kojim se prikriva radni odnos. Ako radnik smatra da posao koji obavlja na temelju ugovora o djelu nema obilježja obavljanja takvoga djela, već da ima obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos, radnik može zahtijevati zaštitu svojeg prava, i to, prije svega, zahtjevom upućenim drugoj ugovornoj strani, odnosno stvarnom poslodavcu.
Pozivajući se na primjenu odredbe članka 10. stavak 2. Zakona o radu, radnik može od druge ugovorne strane zahtijevati postupanje sukladno članku 14. stavak 3. i 5. Zakona o radu, odnosno da mu poslodavac izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu i primjerak prijave na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.
Ako zahtjevu radnika, kojeg bi on trebao dostaviti drugoj ugovornoj strani uz potvrdu o primitku, druga ugovorna strana ne udovolji i ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu i primjerak prijave na obvezna osiguranja prema posebnom propisu, tada zaštitu svojih prava radnik može zahtijevati pred nadležnim sudom.
S obzirom na to da bi, ako poslodavac ne postupi po zahtjevu radnika, u opisanom slučaju bila riječ o presumpciji radnog odnosa za koji nije sklopljen ugovor o radu u pisanom obliku niti je izdana pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, to bi predstavljalo nezakonito postupanje uz prekršajnu odgovornost takvog poslodavca, pa o svemu tome radnik može obavijestiti i Inspektorat rada.
Naime, prema članku 229. Zakona o radu novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru ili ako radniku ne dostavi primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku (članak 14. stavak 3. i 5. Zakona o radu).
