U pravnoj i široj javnosti nedavno je postavljeno pitanje usklađenosti pečatâ hrvatskih sudova s odredbama Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske.
Navedeni Zakon opći je propis na području uporabe pečata s grbom Republike Hrvatske. Prema članku 1. stavak 1. toga Zakona, pečat s grbom Republike Hrvatske rabe, između ostalih tijela, i sudovi.
Glavni podzakonski provedbeni propis u odnosu na navedeni Zakon je Pravilnik za primjenu Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske (dalje: Pravilnik). U članku 2. stavak 1. Pravilnika propisano je da tijela koja rabe pečat s grbom Republike Hrvatske imaju jedan ili više takvih pečata.
Pri tome je sadržaj pečata s grbom Republike Hrvatske propisan odredbama članka 4. stavak 1. Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske te članka 4. stavak 1. Pravilnika.
Međutim, u pogledu sudstva, Zakon o sudovima je i posebni (lex specialis) i kasniji (lex posterior) propis u odnosu na Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske te u odnosu na podzakonske propise utemeljene na potonjem Zakonu.
Stoga se u odnosu na pečate s grbom Republike Hrvatske koje rabe sudovi primarno primjenjuje odredba članka 13. stavak 1. Zakona o sudovima, kojom je uređen sadržaj spomenutih pečata.
Pored toga, upućujemo na odredbe vezane uz pečate sadržane u normama članka 69. i članka 70. Sudskog poslovnika, kao provedbenog propisa Zakona o sudovima.
Spomenimo, uzgred, da i u pogledu poslovanja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske postoje specijalne odredbe vezane uz pečate s grbom Republike Hrvatske, i to ponajprije članak 7. stavak 1. Zakona o državnom odvjetništvu, te članak 85 i članak 86. Poslovnika državnog odvjetništva.
dr. sc. Alen Rajko
