U središtu

Što se smatra radnim iskustvom u struci?

06.05.2015 U članku analiziramo slučaj iz prakse koji se tiče natječajnih uvjeta za radno mjesto. Radi se o pitanju koje se često javlja u radnopravnoj praksi, a tiče se tumačenja pojma „radno iskustvo u struci“.

Naime, u natječaju za zasnivanje radnog odnosa u jednoj ustanovi u javnoj službi, jedan od natječajnih uvjeta bio je „pet godina radnog iskustva u struci“, ali nije pojašnjeno što se pod time misli odnosno nije navedeno radi li se o radnom iskustvu u određenom stupnju stručne spreme, pa je pitanje udovoljava li osoba koja ima pet godina rada u struci (ekonomija), ali je ekonomske poslove 3 godine obavljala u stupnju više stručne spreme, a 2 godine u stupnju visoke stručne spreme, uvjetima natječaja?

Taj natječajni uvjet koji se u našem konkretnom primjeru zove „staž u struci“ vrlo je neprecizno određen i može se različito tumačiti. Struka je grana znanosti, npr. tehnička, pravna, ekonomska itd. Struka znači i teorijsko i praktično znanje nekog područja. Dakle, ako se to ima na umu, onda i nije jasno što je onaj koji je pisao natječajne uvjete zapravo želio. Primjerice, je li osoba koja ima VSS ekonomskog smjera i koja je radila računovodstvene i knjigovodstvene poslove, radila u struci ako se zapošljava na poslovima marketinga, trgovine i sl. za koje se traži staž u struci? Je li u toj situaciji osposobljenija osoba koja je obavljala poslove u marketingu, trgovini i sl. sa VŠS?

Kod te dvojbe odmah treba reći da pojam „struke“ nije identičan pojmu „stručne spreme“ odnosno akademskog nazivlja. Naime, akademski naziv (stručna sprema) je stupanj obrazovanja, a struka je područje u kojem je taj naziv stečen – pravo, ekonomija, građevinarstvo, arhitektura itd.

Tako to izričito određuje članak 4. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju prema kojem završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (na primjer: magistar/magistra arheologije, magistar/magistra ekonomije, magistar/magistra prava i slično). Dakle, možemo zaključiti da kada se govori o „struci“, ne misli se na akademski naziv (stručnu spremu), nego na područje.

Drugim riječima, mišljenja smo da je osoba koja se prijavila na natječaj za poslove za koje se među ostalim traži „5 godina radnog iskustva u struci“, a koja je radila na ekonomskim poslovima 3 godine u stupnju više stručne spreme, a 2 godine u stupnju visoke stručne spreme, ispunila taj natječajni uvjet.

Drukčije bi bilo da se tražilo radno iskustvo u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci. Pritom napominjemo da je člankom 48. stavak 4. Zakona o državnim službenicima propisano da je u smislu toga Zakona radno iskustvo na odgovarajućim poslovima radno iskustvo ostvareno u državnoj službi ili u radnom odnosu izvan državne službe u odgovarajućoj stručnoj spremi i struci. Međutim, budući da se u našem slučaju radi o zapošljavanju u javnoj službi, ovu odredbu nije moguće primijeniti jer se u navedenoj odredbi radi o državnoj službi.