U skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, prometna dozvola definira se kao javna isprava koju je izdalo nadležno tijelo i kojom se dokazuje vlasništvo vozila, pravo označavanja vozila određenim registarskim pločicama i vlasništvo tih pločica, tehničke i druge osobine i karakteristike vozila te pravo sudjelovanja u prometu. Propisana je novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna u slučaju da vozač kod sebe nema važeću prometnu dozvolu za vozilo kojim upravlja, ne pokaže je na zahtjev ovlaštene osobe ili je ostavi u vozilu bez nadzora.
Problemi koji se javljaju u svakodnevnom životu odnose se upravo na ostavljanje prometne dozvole u vozilu bez nadzora. Naime, ova situacija zbunjuje mnoge vozače jer je propisano da moraju imati prometnu dozvolu kod sebe tijekom upravljanja motornim vozilom, a opet, ne smiju je ostavljati u vozilu bez nadzora, što ustvari znači da je uopće ne smiju ostavljati u vozilu čak i kad je ono zaključano. Dakle, kad upravljamo vozilom moramo imati prometnu dozvolu kod sebe, a kad izađemo iz vozila, moramo je ponijeti sa sobom ili na neki drugi način spremiti na sigurno, izvan vozila.
Osobe koje su imale poteškoća s naplatom kasko osiguranja u slučaju krađe vozila, često su se susretale s ovim problemom. Ako nemate važeću prometnu dozvolu, odnosno ako ste je ostavili u ukradenom vozilu, većina osiguravateljskih kuća ne priznaje kasko osiguranje u slučaju krađe. Navedeno se tretira kao ostavljanje prometne dozvole bez nadzora vozača, a potpisivanjem ugovora o osiguranju preuzeta je obveza da se određeni dokumenti (prometna dozvola, knjižica vozila) kao i originalni ključevi vozila drže na sigurnom mjestu, odnosno uvijek pod nadzorom vozača. Cilj ovih uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila je onemogućavanje i otežavanje prodaje ukradenog vozila te raspolaganja ukradenim vozilom, kao i olakšavanje pronalaženja ukradenog vozila.
Što se tiče sudske prakse, postoje dva oprečna stajališta. Prema presudi Županijskog suda u Bjelovaru, br. Gž-1158/04-2 od 23. rujna 2004., u situaciji gdje je tužitelj u zaključanom automobilu ostavio jaknu u kojoj je imao knjižicu vozila i prometnu dozvolu za taj automobil, a koji je otuđen po nepoznatom počinitelju, odlučeno je sljedeće:
„Temeljem provedenih dokaza, a što nije sporno niti između stranaka, tužitelj nije tuženiku mogao predočiti knjižicu vozila i prometnu dozvolu za otuđeni automobil, dok je predočio ključeve predmetnog vozila pa je sud cijeneći odredbe čl. 897. i 920. Zakona o obveznim odnosima pravilno zaključio da je tuženik dužan naknaditi štetu tužitelju, jer tužitelj nije izazvao osigurani slučaj namjerom ili prijevarom, niti grubom nemarnošću od strane tužitelja, jer je ostavljanjem isprava u vozilu u jakni, a zaključavši automobil postupao s pažnjom prosječnog vozača , a činjenica da su u automobilu u jakni bili dokumenti o vozilu, nije od utjecaja na nastanak štete, jer isprave kradljivcu nisu bile uočljive i nisu predstavljale dodatni motiv za krađu, a s druge strane iz tijeka postupka je vidljivo da po otuđenju vozila nije vršen daljnji promet korištenjem isprava o vozilu. Isto tako, odredbom čl. 918. Zakona o obveznim odnosima je regulirano da su ništave odredbe ugovora o osiguranju koje predviđaju gubitak prava na naknadu ili svotu osiguranja, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne izvrši neku od propisanih ili ugovorenih obaveza u konkretnom slučaju, obvezu tužitelja da preda prometnu dozvolu i knjižicu vozila.“
Novija sudska praksa zauzela je drukčije stajalište, a što proizlazi iz presude Županijskog suda u Dubrovniku, br. Gž. 407/11 od 14. svibnja 2014. u kojoj se također radi o krađi osobnog automobila u kojem su ostali dokumenti, odnosno prometna dozvola:
„Nakon što je utvrdio da je vozilo ukradeno, a tužitelj nije mogao osiguravatelju predočiti originalne ključeve vozila, vlasnički list i prometnu dozvolu, prvostupanjski sud je zaključio da je tužitelj zbog toga izgubio pravo iz osiguranja, zbog čega je odbio postavljeni tužbeni zahtjev. (…) Žalitelj tvrdi da je prometna dozvola bila na mjestu koje nije bilo vidljivo onome tko gleda u automobil izvana, da je vozilo bilo parkirano ispred kuće, da ga je zaključao, zatvorio prozore i odnio ključeve, tako da smatra da ničim nije pridonio krađi vozila. (…) Ne može se prihvatiti tvrdnja žalitelja da je odredba članka 21. stavak 1. točka 6. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila ništetna zbog toga što je nepravična i protivna svrsi ugovora. Navedena odredba uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila ima za cilj da se kradljivcu onemogući ili oteža prodaja ili raspolaganje vozilom, a da se osiguratelju olakša pronalaženje vozila. Osiguranik je u biti preuzeo obvezu da prometnu dozvolu, ključ vozila i vlasnički list ne drži u vozilu, tj. da ga u pravilu drži kod sebe ili u kući, a takva obveza po shvaćanju ovog suda nije protivna svrsi ugovora, a nije ni nepravična. Ispunjenje ove obveze od osiguranika zahtjeva stalnu pozornost, ali takva obveza nije nepravična prema osiguraniku, niti se može smatrati osobito teškom obvezom. Uostalom, i odredbom članka 242. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometna na cestama („Narodne novine“, broj: 105/2004) je propisano da se prometna dozvola i knjižica vozila ne smiju ostavljati u vozilu bez nadzora vozača, pa je za ponašanje protivno toj odredbi propisana kazna u iznosu od 300,00 kn (članak 242. stavak 5. iz tog Zakona). Dakle, i zakonodavac je naložio vozaču da prometnu dozvolu ne ostavlja u vozilu bez njegovog nadzora. (…)
Slijedom toga, ugovoreno utanačenje iz članka 21. stavak 1. točka 6. Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila po kojem je osiguranik preuzeo obvezu da kod nastanka osiguranog slučaja predoči osiguravatelju prometnu dozvolu nije ništetno, dakle, obvezuje ugovorne strane, a kako tužitelj nije mogao ispuniti tu obvezu, to je pravilan zaključak suda da je izgubio prava iz osiguranja, te je slijedom toga osnovano odbijen njegov tužbeni zahtjev.“
S obzirom da se mnogi ne sjete prilikom napuštanja vozila ponijeti sa sobom prometnu dozvolu, postavlja se pitanje na koji način osigurati naplatu osiguranja u slučaju krađe vozila? Jedan od načina je da se prilikom vožnje koristi preslika prometne dozvole ovjerena kod javnog bilježnika, a originalna prometna dozvola pohrani na sigurno mjesto.
Da bismo potvrdili je li dozvoljeno držati ovjerenu kopiju prometne dozvole u vozilu te je li valjana u slučaju policijskog nadzora, poslali smo upit nadležnoj službi Ministarstva unutarnjih poslova te smo dobili sljedeći odgovor:
„… ako vozač kojeg zaustavi policajac ima kod sebe ovjerenu kopiju prometne dozvole, policijski službenik ne može mu napisati kaznu po čl. 242. st. 5 Zakona o sigurnosti prometa na cestama: "Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji nema kod sebe važeću prometnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili prometnu dozvolu ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe ili je ostavi u vozilu bez nadzora."
Dakle, rješenje za problem s osiguravajućim društvima i krađom motornih vozila jest ovjerena preslika prometne dozvole koja (u skladu s odredbama članka 74. Zakona o javnom bilježništvu) ima snagu javne isprave.
Marina Turković
