"Jedina prepreka koja je ometala neograničeno iskapanje šljunka i pijeska iz rijeka bila je zakonska obveza procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu. Ovim izmjenama zakona te ukidanjem te obveze, pojedini koncesionari, poput onih koji provode mjere obrane od poplava, dovedeni su u povlašteni položaj, što je i protuustavno", istaknuo je u priopćenju Zeleni forum.
Tvrdi kako je tim amandmanom Zakon o vodama u suprotnosti s tri EU direktive - o vodama, o staništima i o pticama te bi Hrvatska mogla očekivati i reakciju iz Europske komisije.
U Zelenom forumu kažu kako su saborski zastupnici 28. lipnja, umjesto da rade u smjeru rješenja, prihvatili amandman kojim se Zakonom o vodama dopušta iskapanje sedimenta unatoč brojnim negativnim posljedicama za prirodu i ljude.
Dodaju kako je "kao priprema za usvajanje tog iznimno štetnog amandmana poslužila neutemeljena 'vijest' o sušenju Kopačkog rita zbog 'neeksploatiranja pijeska', to jest 'zaštite prirode'".
"Tvrdnja o obrani od poplava i ekonomskom prosperitetu jeftina je politička trgovina i prodaja naše budućnosti zbog profita pojedinaca jer činjenice su upravo suprotne od ovih navoda", ističu u Zelenom forumu.
Objašnjavaju da su se riječna korita promijenila ljudskim djelovanjem - gradnjom obaloutvrda, izgradnjom brana, iskapanjem sedimenta te je došlo do narušavanja prirodne riječne dinamike što je rezultiralo deficitom šljunka i pijeska u riječnim koritima.
Daljnje iskapanje sedimenta te kanaliziranje rijeka dovodi do pojačanog ukapanja korita i opadanja razine vode u koritu, a kako je razina vode u koritu direktno povezana s podzemnim vodama u poplavnom području, razina tih voda također opada.
Time se ugrožavaju izvori pitke vode za sva kućanstva koja žive uz rijeke, isušuju se močvarna područja (pa i Kopački rit), a direktna gospodarska šteta za Hrvatsku ocrtava se u poljoprivredi i šumarstvu.
U sušnim razdobljima, primjerice ljeti, jako je niska razina podzemnih voda. A ako uzmemo u obzir da su protekle četiri godine bile najtoplije u svijetu, daljnjom eksploatacijom sedimenta situacija će samo biti gora. U tom kontekstu važno je naglasiti kako je suša uzrok najvećih ekonomskih gubitaka te da su u Hrvatskoj za vrijeme suše 2017. prinosi na usjevima bili manji od 20 pa do 100 posto.
"Zbog svih navedenih negativnih posljedica, iskopavanje šljunka i pijeska iz rijeka trebalo bi biti trajno zabranjeno Zakonom o vodama. Sedimenti u rijekama trebali bi se smatrati neobnovljivima, sve dok se bilježi njihov manjak i daljnja erozija (ukopavanje) korita, te iskapanje šljunka i pijeska iz rijeka u Hrvatskoj treba u potpunosti zaustaviti", poručili su iz Zelenog foruma.
