Tijekom konferencije na kojoj su sudjelovali ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, sutkinja Vrhovnog suda i zamjenica predsjednika Državnog sudbenog vijeća Gordana Jalšovečki, pučka pravobraniteljica Lora Vidović, Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava te Tamara Ćapeta, profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta, istaknuto je da, uz visoku razinu vladavine prava u svim članicama EU, edukacija, obrazovanje, digitalizacija te komunikacija pravosuđa i građana mora biti ključni prioritet Hrvatske i EU.
''Prioritet hrvatskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020. bit će vladavina prava u svim zemljama članicama. Smatramo da sve članice Unije moraju imati visoku razinu vladavine prava'', kazao je Bošnjaković podsjetivši da je Hrvatska u pristupnim pregovorima poduzimala reformske mjere kako bi dosegnula razinu da postane članica EU. Ministar je kazao da se u hrvatskom pravosuđu poduzimaju brojne mjere kako bi ono bilo što je moguće efikasnije te da je pritom najveći prioritet na neovisnosti sudstva.
Vladavina prava u fokusu hrvatskog predsjedanja Unijom''Iako ne postoje obrasci zbog različitosti pravosudnih sustava među državama članicama EU, tijekom našeg predsjedanja Unijom posebnu pozornost posvetit ćemo vladavini prava. Uz to, snažno ćemo podupirati važnost digitalizacije pravosudnog sustava u Hrvatskoj '', rekao je Bošnjaković, najavivši i veće zalaganje u edukaciji sudaca i državnih odvjetnika.
Govoreći o percepciji neovisnosti pravosuđa u javnosti, Gordana Jalšovečki je naglasila da je Hrvatska kao članica EU dužna poštivati vladavinu prava, a njezino pravosuđe pritom biti stručno i efikasno.
''Iako bilježimo određene zaostatke, suci marljivo rade i kvalitetno ostvaruju rezultate koju im je namijenio Ustav RH'', ocijenila je sutkinja Vrhovnog suda kazavši da je čudi kako je percepcija o neovisnosti sudstva u Hrvatskoj lošija od onih u Poljskoj i Mađarskoj koje ne poštuju stečevine EU čime se narušavaju demokratske vrijednosti.
Analizirajući vladavinu prava iz perspektive pučke pravobraniteljice, Lora Vidović naglasila je da građani svoju negativnu percepciju pravosuđa temelje na nezadovoljstvu i brojnim pritužbama na sudske odluke, dugotrajnosti postupaka i donošenju odluka na netransparentan način.
Vidović: Nužno otkloniti uzroke negativne percepcije pravosuđa
''Kategorički tvrdim da je percepcija javnosti o pravosuđu i vladavini prava jedno, a stvarnost drugo. Nužno je otkloniti uzroke negativne percepcije i voditi konkretan dijalog s građanima. Odgovornost na pridobivanju povjerenja građana počiva na institucijama.
Pritom je važno ulagati u sustav besplatne pravne pomoći čime bi se spriječili brojni sudski postupci, a nužno je i surađivati s medijima radi edukacije građana, kao i olakšati građanima pristup pravosuđu'', istaknula je Vidović.Za dijalog institucija i građana zalaže se i Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava koji je posebno istaknuo obrazovanje, edukaciju i komunikaciju kao rješenja za goruća pitanja vladavine prava u Hrvatskoj i EU.
''Hrvatska od 1. siječnja iduće godine, kada će predsjedati Europskom unijom, kroz poticanje edukacije sudaca i građana ima prilike pojačati vlastite napore te poticati i druge u podizanju razine neovisnosti sudstva, sloboda medija i razvoja civilnog društva'', smatra Novosel.
S Novoselom se složila i voditeljica panel diskusije te profesorica europskog javnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Tamara Ćapeta koja je istaknula da je edukacija prioritet u jačanju vladavine prava u EU.
''Budući da prethodna iskustva upućuju na to da u Uniji postoji potreba za boljim promicanjem vladavine prava, ranim sprječavanjem rizika od kršenja vladavine prava i učinkovitim odgovorom na probleme kada se pojava, pitanje obrazovanja i edukacije je presudno u mijenjaju situacije u pravosuđu na bolje i popravljanju aktualnih brojki iz godišnjeg Pregleda stanja u području pravosuđa u EU za 2019. kojim se procjenjuju neovisnost, kvaliteta i učinkovitost pravosudnih sustava država članica'', zaključila je Ćapeta.
