U svom podnesku Slovenija među ostalim zahtijeva da se o predmetu tužbe obvezno održi i usmena rasprava.Sud u Strasbourgu lani je priopćio da će o tom predmetu odlučivati veliko vijeće tog suda, što znači da će presuda, ukoliko sud predmet uzme u razmatranje, biti konačna.Spomenutom tužbom Slovenija nastoji dokazati da su hrvatske vlade zbog problematike blokirane štednje hrvatskih građana u toj banci onemogućavale da se sudski postupci kojima je LBZ sudskim putem odnosno ovrhom željela doći do naplate svojih potraživanja završe u njenu korist, odnosno da su intervenirale u djelovanje sudova.
Bivši slovenski ministar za pravosuđe Goran Klemenčič izjavio je 2016. prilikom podnošenja tužbe da je LBZ u 25 godina nakon raspada bivše države preko sudova u Hrvatskoj uspjela naplatiti samo 700 tisuća eura starih potraživanja jer su se "hrvatske izvršne vlasti izravno miješale u djelovanje sudstva i onemogućavale ovrhe".Sudske su vlasti istodobno "mijenjale sudsku praksu i onemogućavele LBZ-u da uspješno naplati svoja legitimna potraživanjua" prema hrvatskim tvrtkama, rekao je.Zbog toga Slovenija tužbom na europskom sudu zahtijeva da joj se dodijeli "najmanje 370 milijuna eura odštete".
