"Ovo bi trebalo pridonijeti ravnomjernom razvoju Hrvatske i u konačnici demografskoj revitalizaciji", rekao je.Današnjom uredbom donosimo pogodnosti, odnosno posebne bodove za obitelji s više djece, za mlade obitelji do 40 godina starosti koje podnose zahtjeve za stambeno zbrinjavanje, a također, vrednujemo i stupanj obrazovanja, ali i dužinu prebivanja za područje za koje se podnosi prijava, istaknuo je."Odnosno, sve obitelji koje žele ostati živjeti na područjima na kojima žive dobit će dodatne bodove da im se na taj način ispuni želja ostanka", rekao je.
Uredbom se po prvi puta u ravnopravan položaj stavljaju i obitelji koje dugi niz godina čekaju stambeno zbrinjavanje jer, objasnio je, za svaku godinu čekanja dodaje im se 10 bodova. Kroz Uredbu se vrednuju i statusi ostvareni po posebnim propisima, prije svega vezano uz branitelje i razne vojne invalide te obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja.
Prema Uredbi, među ostalim, podnositelj prijave za stambeno zbrinjavanje, prema broju članova obiteljskog kućanstva navedenih u prijavi,ostvaruje za sebe 10 bodova, a za svakog sljedećeg člana pet bodova.Također, prema broju djece predškolske dobi ili djece koja se redovito školuju navedenih u prijavi za stambeno zbrinjavanje, podnositelj prijave ostvaruje za svako dijete 10 bodova.
Obrazlažući Uredbu, Mažar je upozorio na ratne štete iz Domovinskog rata - nešto što, kako je naglasio, i danas nažalost osjećamo. Prema izvješću Komisije za popis i procjenu ratnih šteta iz 1999., izravna ratna šteta iznosila je oko 37,1 milijardu dolara, a kroz nju je uništen i stambeni fond Hrvatske odnosno oko 217 tisuća stanova i oko 50 tisuća kuća, što je utjecalo na 1,4 milijuna stanovnika, naveo je Mažar.
Usporedio je ratne štete iz Domovinskog rata s najskupljom prirodnom katastrofom modernog doba - potresom i tsunamijem u Japanu 2011., kada je ta šteta utjecala na 8 posto bruto BDP-a Japana i naveo da je ratna šteta u Hrvatskoj iznosila 260 posto prijeratnog BDP-a Hrvatske."Bila je tolika da se hrvatski BDP tek 2004. godine vratio na predratnu 1990. godinu, odnosno, zbog toga smo izgubili 15 godina razvoja", naglasio je.
Izvijestio je i da je Hrvatska kroz provedbu programa obnove i stambenog zbrinjavanja do sada uložila ukupno 22 milijarde kuna, odnosno izgradila je preko 156,5 tisuća kuća i stanova, za što je utrošeno 17,5 milijardi kuna.Također, završetkom obnove ratom uništenih stambenih jedinica, RH je započela i s modelom darovanja građevinskog materijala obiteljima koje su se željele nastaniti na područjima od posebne državne skrbi i do danas je podijeljeno 16,1 tisuća kompleta u iznosu od 1,6 milijardi kuna.
Osim toga, naveo je, po posebnim je propisima država darovala i 10.164 stambene jedinice prije svega obiteljima branitelja i svima koji su se nalazili u zauzetoj tuđoj imovini. Ova Vlada, istaknuo je, donijela je i novi
Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kojim je omogućeno da se svi modeli stambenog zbrinjavanja po povlaštenim uvjetima s dosadašnjih područja od posebne državne skrbi, koja su obuhvaćala 185 jedinica lokalne samouprave, prenesu na dodatnu 151 jedinicu, odnosno na ukupno 336 jedinica lokalne samouprave, što obuhvaća dvije trećine države.
