Radionica je rezultat suradnje Državne škole škole za javnu upravu s harvardskim sveučilištem i to njihovim programom za obrazovanje visokih dužnosnika i najviših službenika. Na otvaranju radionice su direktorica Executive Education Harvard Kennedy School Amy Capman i ravnatelj Državne škole za javnu upravu Rudolf Vujević potpisali Sporazum o suradnji.
"Financijsku potporu cijelom ovom projektu u cijelosti daje obitelj Lukšić koja je već niz godina podupirala brojne ljude u Republici Hrvatskoj koji su na taj način bili stipendirani i stekli dodatna znanja na harvardskom sveučilištu. Ja na tome zahvaljujem, posebno predsjedniku Uprave Excelse Davoru Luksicu", istaknuo je premijer Plenković u hotelu Esplanade.
Rekao je da su izabrali 40-ak sudionika koji će kroz sljedeća tri dana steći posebna specifična znanja o upravljanju, o digitalizaciji, boljem funkcioniranju javne uprave, formuliranju javnih politika, adekvatnim proračunskim sredstvima. Istaknuo je i kako je važno da će sudionici radionice steći znanja i o komuniciranju prema javnosti - na koji način se realiziraju programski ciljevi Vlade.
"Vjerujem da će slučajevi koji su pripremljeni za ovu radionicu izrazito koristiti našim kolegama koji su ovdje - ovdje ima i državnih tajnika i pomoćnika i ravnatelja i visokih službenika. Oni su pažljivo odabrani i vjerujem da ćemo na ovaj način povećati kvalitetu javne usluge, u ovom konkretnom slučaju u domeni zdravstva", istaknuo je Plenković u izjavi novinarima.
Obraćajući se nazočnima, premijer Plenković istaknuo je kako će ta radionica Državnoj školi za javnu upravu dati dodatnu prepoznatljivost i posebno naglasiti važnost cjeloživotnoga obrazovanja kao jamstva uspješnijeg djelovanja. Rekao je da je i sam 2011. godine pohađao Executive program na Kennedy School of Government te da su neki koncepti, ideje i načini promišljanja, rješavanja problema, analize, sinteze, izrazito korisne u svakodnevnom radu i procesu donošenja odluka.
Sudionicima radionice je poručio kako će se uspjeh radionice mjeriti prije svega njihovom sposobnošću da u okviru nadležnosti koje imaju na kvalitetniji način mogu objasniti ono što rade, politike iz sektora kojim se bave, korake koji su nužni za ostvarenje zadanih ciljeva, a osobito u digitalizaciji javnih usluga. Ova će iskustva, rekao je, unaprijediti ono što rade u okviru svojih nadležnosti, unaprijedit će zdravstveni sustav u Hrvatskoj u kontekstu globalnog procesa digitalizacije.
Napomenuo je da se ta radionica događa u tjednu kada počinje još jedan Svjetski gospodarski forum u Davosu, kojem je jedna od ključnih tema 4. industrijska revolucija. Istaknuo je da će se radionica fokusirati na digitalizaciju u zdravstvu i to zbog njene kompleksnosti. Rekao je da danas već možemo ući u Portal zdravlja koji liječnike obiteljske prakse povezuje s pacijentima i, kroz digitalni profil u sustavu e-Građani, nudi im mogućnost uvida u laboratorijske nalaze i propisane lijekove, a sljedeći je korak povezivanje bolnica s liječnicima obiteljske prakse i omogućavanje uspostave cjelovitog zdravstvenog e-kartona.
"Ovakva usluga bila bi od vitalne važnosti za liječnike hitne pomoći: omogućila bi bolju koordinaciju zdravstvene skrbi prema kroničnim bolesnicima i, s vremenom, značajne uštede u zdravstvu kroz uklanjanje nepotrebnih postupaka u liječenju. Svakako, jedan od naših glavnih izazova odnosi se na potrebu da građanima bolje pojasnimo korist koju digitalizacija donosi društvu i o čemu ovisi da njeno uvođenje bude uspješno", istaknuo je premijer.
Naglasio je da digitalizacija zauzima vrlo važno mjesto u programu Vlade i već je u dobrom zamahu, no pravi rezultati koji će se osjetiti i u radu državne uprave i u koristima za građene trebaju doći.
"Usvojili smo strategiju e-Hrvatska 2020 i njezin Akcijski plan gdje je planirano 126 projekata u iznosu od 2,7 milijardi kuna iz raznih izvora financiranja. Radimo na nizu projekata digitalizacije javne uprave od kojih želim istaknuti onaj najveći, a to je 'Uspostava Centra dijeljenih usluga', tzv. oblak, odnosno jedinstveno mjesto na kojem će se razvijati sve Vladine elektroničke usluge i osigurati međusobna digitalna razmjena podataka svih Vladinih tijela. Ovaj projekt vrijedan je preko 360 milijuna kuna, a većinom se financira iz Europskog regionalnog razvojnog fonda", istaknuo je Plenković.
Naglasio je i da sustav e-Građani, koji već koristi preko 650 tisuća građana, omogućava personalizirani digitalni profil za svakog građanina i trenutno pruža 54 javne usluge, a taj broj raste. "Sustav e-Građani već je pristupačan svim građanima. Dakle, sada je malo i do angažmana naših sugrađana kako da se uključe i osobno u proces digitalizacije. Oko 2 milijuna građana, kojima je izdana elektronička osobna iskaznica, može pristupiti sustavu e-Građani s najvišom razinom sigurnosti, kao i drugim digitalnim sustavima država članica Europske unije", istaknuo je premijer Plenković.
