Prema tim podacima, manjak u robnoj razmjeni otprilike je na razini istog razdoblja prošle godine, dok je višak na računu usluga povećan pod utjecajem rasta prihoda od turizma. Uključujući i kapitalni račun, na kojem je višak iznosio 184 milijuna eura, na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju ove godine ostvaren višak od 396 milijuna eura, što je za 161 milijun eura više nego u istom razdoblju lani.
Analitičari HNB-a ističu kako se pozitivnim utjecajem na saldo tekućeg i kapitalnog računa ističu rast neto izvoza usluga i smanjenje manjka na računu primarnog dohotka, dok je višak na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija tek blago porastao.
Istodobno se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom zadržao na razini iz istog razdoblja prethodne godine. "Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na kraju drugog tromjesečja 2018. iznosio je 3,9 posto BDP-a, što je za 0,8 postotnih bodova manje nego u cijeloj 2017. godini, a uvelike je rezultat pogoršanja salda u međunarodnoj razmjeni robe i usluga u prvom tromjesečju ove godine", ističu analitičari središnje banke u komentaru platne bilance.
Naime, nakon što je u prvom tromjesečju deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom porastao za više od 360 milijuna eura, na 2,36 milijardi eura, u drugom je tromjesečju ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prošle godine odnosno porastao je za šest milijuna eura i iznosio je gotovo 2,36 milijardi eura. Pritom je izvoz roba rastao sporije nego lani, za 7,7 posto prema 8,4 posto u drugom kvartalu prošle godine, praćen primjetno sporijom dinamikom rasta uvoza, za 4,4 posto prema 10,2 posto prethodne godine, zamjećuju analitičari HNB-a.
Turistički prihodi povoljno utjecali na međunarodnu razmjenu uslugaPo podacima iz platne bilance, prihodi od izvoza roba u drugom tromjesečju ove godine iznosili 3,07 milijardi eura, što je za oko 220 milijuna eura više nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi (uvoz roba) porasli za oko 227 milijuna eura, na 5,43 milijarde eura.
Na računu usluga, pak, višak je povećan za oko 88 milijuna eura, na 2,45 milijardi eura. "Povoljni rezultati u međunarodnoj razmjeni usluga posljedica su daljnjeg rasta prihoda od turizma (za 9,5 posto). Premda je nastavljen snažan rast turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za polovinu), zbog bitno niže apsolutne razine saldo razmjene usluga ipak se popravio", napominju analitičari središnje banke.
Podaci iz platne bilance pokazuju da su prihodi od putovanja-turizma u drugom tromjesečju ove godine iznosili 2,56 milijardi eura, što je za 9,5 posto ili za 221,5 milijuna eura više nego u istom razdoblju lani.Istodobno su, pak, rashodi odnosno turistička potrošnja rezidenata u inozemstvu, koji su u drugom kvartalu iznosili 403,1 milijun eura, porasli za 133,6 milijuna eura ili u postotku za 49,6 posto.
Kumulativni podaci za prvih šest mjeseci ove godine pokazuju da su prihodi od turizma premašili tri milijarde eura i u odnosu na isto razdoblje lani su porasli za 10,1 posto ili za gotovo 276 milijuna eura, dok su rashodi porasli za 47,8 posto odnosno za gotovo 220 milijuna eura i iznosili su 698,9 milijuna eura.
Pozitivno je na saldo tekućeg i kapitalnog računa u drugom tromjesečju ove godine utjecalo i smanjenje manjka na računu primarnog dohotka. Manjak na računu dohotka u drugom je kvartalu iznosio 324,8 milijuna eura, što je za 64,1 milijun eura manje nego u istom razdoblju lani.
"Poboljšanju salda na računu primarnog dohotka poglavito su pridonijeli manji kamatni troškovi na inozemni dug domaćih sektora (posebno sektora države) te rast prihoda od naknada privremeno zaposlenim osobama u inozemstvu. Dohoci od izravnih vlasničkih ulaganja imali su blagi nepovoljan utjecaj na ukupan saldo na računu primarnog dohotka, s obzirom na to da je poboljšanje poslovnih rezultata domaćih poduzeća i banaka u stranom vlasništvu bilo nešto izrazitije od rasta profitabilnosti inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu", objašnjavaju analitičari HNB-a.
Višak na računu sekundarnog dohotka u drugom je tromjesečju ove godine iznosio 447,3 milijuna eura, što je za 51 milijun eura manje nego u istom razdoblju lani, dok je na računu kapitalnih transakcija višak porastao za 66,9 milijuna eura, na 183,7 milijuna eura.
"Zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u drugom je tromjesečju 2018. blago porastao u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zahvaljujući rastu ukupnih neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a, pri čemu je krajnjim korisnicima raspoređeno gotovo dvostruko više sredstava kapitalne namjene, dok je iznos sredstava za tekuće namjene smanjen", ističu iz središnje banke.
