HLK podržava uvođenje privatnih ordinacija u primarnu zdravstvenu zaštitu

"Uvođenje privatnih ordinacija je dobro rješenje koje treba doradu, posebno u dijelu koji se odnosi na prijenos ordinacija, tako da se mladim liječnicima omogući nesmetani ulaz u primarnu zaštitu", rekao je predsjednik HLK-a Trpimir Goluža na konferenciji za novinare.

"Amerikanizacija" i "tajkunizacija" zdravstva su floskule

Dobrim je ocijenio omogućavanje grupne prakse liječnika jer to može rasteretiti bolnički sustav, kao i da odlazak u privatnu praksu bude dragovoljan jer su neka istraživanja pokazala da od 30 posto liječnika, koji su ostali pri domovima zdravlja, svega 10 posto želi ići u privatnike, kazao je."U zadnje se vrijeme često spominju termini 'amerikanizacije' i 'tajkunizacije' hrvatskog zdravstva.

To su teške floskule koje već petnaestak godina upotrebljavaju isti ljudi, a dio njih bio je u prilici unaprijediti sustav i to nije uspio", poručio je Goluža.Iz Hrvatske je u zadnje četiri godine otišlo 620 liječnika dok je njih 1500 prikupilo dokumentaciju za odlazak u inozemstvo. Jedan od glavnih razloga za to je prekovremeni rad, jer su lani liječnici odradili više od 3 milijuna prekovremenih sati. Kako dio tog prekovremenog rada nije plaćen, u lipnju bi moglo uslijediti novih 2500 tužbi, najavio je Goluža. 

Uz to, u Hrvatskoj je došlo do pada kvalitete zdravstvene usluge, a jedino u čemu "napredujemo" su sve duže liste čekanja.Zdravstveni sustav je neodrživ i ima tendenciju daljnjeg urušavanja, pa treba donijeti zakon koji će jamčiti održivost sustava. Za to nije dovoljno promijeniti samo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, već i one o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj djelatnosti itd., odnosno postojeći sustav treba dekonstruirati i konstruirati novi, smatra predsjednik HLK-a.

Nema rješenja za racionalizaciju bolničkog sustava

"Najmanje je kvalitetno riješeno pitanje bolničkog sustava koji troši najveći dio zdravstvenog novca. Tu je nužna racionalizacija ali zakon za to nije dao rješenja", ustvrdio je Goluža.Smatra kako nije dobro rješenje da se nagrađivanje zdravstvenih radnika za izvanredne rezultate rada uređuje Vladinom uredbom jer se tako neće moći procijeniti koliko je tko obavio posla. To je moguće samo uvođenjem vremensko-kadrovskih normativa putem kojih se može realno ocijeniti kvantiteta i kvaliteta nečijeg rada prema ishodima liječenja.

HLK drži da su potrebne poticajne mjere za zadržavanje mladih liječnika, pa nije dobro što se predlaže ukidanje stažiranja mladih liječnika kao obveznog dijela njihove stručne edukacije, koje sada traje pet mjeseci.Također nije dobro da se u zakon unosi postojeći pravilnik o specijalizacijama, koji predviđa penalizaciju liječnika ako u bolnici koja im je financirala specijalizaciju ne odrade godine provedene na edukaciji, čiju je promjenu naložio i Ustavni sud. 

Takvo rješenje dodatno će pridonijeti odlasku mladih u inozemstvo jer zakon, iako uvodi petogodišnje planiranje specijalizacija, sadržajno ne nudi rješenja za provedbu kvalitete i nadzora specijalizacija.Mladi liječnici nisu sigurni da će ući u sustav"Mladi liječnici nezadovoljni su ukidanjem staža, a i Komora to ocjenjuje korakom unatrag u stručnom usavršavanju liječnika, jer im ne daje sigurnost ulaska u zdravstveni sustav.

Mladi liječnici su okosnica sustava jer će za 5 do 10 godina najveći broj sadašnjih doktora otići u mirovinu", rekao je dopredsjednik HLK-a Krešimir Luetić.Smatra da umjesto staža treba uvesti tzv. sekundarijat, po uzoru na Sloveniju, koji počinje odmah nakon završenog fakulteta, a mladi se liječnici usavršavaju pod nadzorom mentora 6 do 12 mjeseci dok čekaju specijalizaciju.Umjesto čekanja na staž i specijalizaciju, mladog liječnika se tako uvodi u sustav bez čekanja. "Uzmimo modele koji su dobri, prenesimo ih u hrvatski zdravstveni sustav - stimulacija, a ne penalizacija može mlade ljude uvjeriti da trebaju ostati u Hrvatskoj", kazao je Luetić.

Dopredsjednik HLK-a Ante Zvonimir Golem upozorio je da sustavu trenutno nedostaje 147 timova, pa je nužno mladima omogućiti da uđu u sustav kroz sekundarijat i dobivanje specijalizacija. U zakonu se, dodao je, ne vide rješenja kako će se mlade liječnike više zainteresirati za ulazak u primarnu zaštitu, a samo u obiteljskoj medicini nedostaje 40 posto liječnika.

Ako se sada ne poduzmu koraci, doći će do velikih problema jer već sada samo 32 posto žena ima ginekologa u primarnoj zašiti, u Šibensko-kninskoj županiji rade svega tri primarna ginekologa, a u Ličko-senjskoj županiji samo tri pedijatra, kaže Golem.