Ministrica je nakon 4. sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju najavila je da bi se izmjene i dopune Zakona o dječjem doplatku trebale naći na sjednici Vlade u svibnju te bi zakon stupio na snagu 1. srpnja. Njima se, među inim, planira povećanje dohodovnog cenzusa s 1663 kune na 2328 kuna. Murganić je kazala i da je za povećanje postojećih kapaciteta dječjih vrtića osigurano 67,5 milijuna kuna te da će se sredstvima iz Europskog socijalnog fonda od 300 milijuna kuna financirati dvosmjenski rad vrtića.
Sa 67,5 milijuna kuna financirala bi se prenamjena već postojećih prostora kako bi se riješio problem nedostatka kapaciteta vrtića, a temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave."Natječajna dokumentacija je u potpunosti pripremljena i već sutra će poziv biti objavljen na stranicama Ministarstva", kazala je Murganić.
Najavila je i da će 8. ožujka biti objavljen natječaj za zapošljavanje "teta" kao i ostalog pratećeg osoblja potrebnog za dvosmjenski rad vrtića, što će se financirati sredstvima iz Europskog socijalnog fonda u vrijednosti 300 milijuna kuna, a sve kako bi se uskladio obiteljski i poslovni život zaposlenih roditelja. Novinari su ocijenili da su to gotovo identični zaključci onima s prethodne sjednice Vijeća, a s tim se složio državni tajnik Marin Strmota te podnio ostavku i napustio konferenciju za novinare.
Murganić je u nastavku konferencije kazala kako je riječ o značajnim mjerama koje su sada u potpunosti razrađene te očekuje da će polučiti uspjeh."Svaka mjera koja se donese polučit će rezultate za neko vrijeme. Mi ovaj čas ne možemo upravljati procesima na taj način da kažemo da će rodiljne i roditeljske naknade polučiti ono što želimo, a to je više rađanja, i hoće li dječji doplatci biti mjera koja će poticati na veći broj djece te hoće li vrtići omogućiti da čovjek ima osjećaj – imam gdje sa svojim djetetom, pa se neću bojati proširivati svoju obitelji", kazala je.
Ali, naglašava Murganić, sve te mjere zajedno, zajedno s gospodarskim rastom i razvojem te zajedno s većim brojem bolje plaćenih radnih mjesta, sigurno tome mogu pridonijeti.Slaže se, dodaje, sa svima koji kažu da te mjere nisu dovoljne, ali, kaže, radi se onoliko koliko se u ovom trenutku može, jer svaka od mjera iziskuje i "oslobođena sredstva u državom proračunu".
"A nema takve demografske mjere koja može polučiti takav rezultat da trendovi budu jako u plusu", ocijenila je. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je privremene podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj u 2017. godini, po kojima je lani bilo 17.614 više umrlih nego rođenih, što je rekordni negativni prirodni prirast u posljednjih sedam godina.
