Podnositelj zahtjeva je prigovarao kako nije mogao učinkovito ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene jer je Županijski sud u Slavonskom Brodu presudom kao dan prestanka radnog odnosa utvrdio dan kad je Općinski sud u Novoj Gradiški donio prvostupanjsku presudu, a što je bilo godinu ranije.
Nakon presude županijskog suda podnositelj je od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) tražio naknadu za nezaposlene, međutim HZZ, a kasnije i Upravni sud njegov su zahtjev odbili zbog proteka roka u kojem je bio dužan zatražiti naknadu.
Europski sud je primijetio da su sukladno upravnosudskoj praksi, domaća tijela rok za podnošenje zahtjeva za traženje naknade računala od dana utvrđenja raskida ugovora o radu, iako je podnositelj za tu činjenicu saznao tek danom primitka drugostupanjske presude, dakle godinu dana kasnije, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.
Dodaju kako je Europski sud je utvrdio da je podnositelj zahtjev za naknadu podnio istekom tridesetodnevnog roka, čak i kada se taj rok računa od dana primitka presude županijskog suda, a ničime nije opravdao razlog propuštanja tog roka.
Stoga je Europski sud presudio da podnositelj u svakom slučaju nije podnio zahtjev za naknadu za nezaposlene u zakonskom roku te mu stoga nije povrijeđeno pravo na pristup sudu.Ova presuda još nije konačna, a to će postati ukoliko ni jedna od strana u postupku, u roku od tri mjeseca od dana objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanje presude pred Velikim vijećem.