U sklopu projekta Podrške daljnjem razvoju i jačanju probacijske službe, Europska unija je sa 150 tisuća kuna financirala pilot-projekt elektroničkog nadzora u Hrvatskoj koji se odnosi na dvije kategorije osoba - osumnjičenike kojima je određen istražni zatvor u domu i osuđenike koji su pred kraj izvršavanja zatvorske kazne uvjetno otpušteni iz zatvora.
Elektronički nadzor, koji se izvršava uz pomoć opreme koja djeluje putem radio frekvencije, bio je tema konferencije o daljnjem razvoju i jačanju probacijske službe u Hrvatskoj koju je u Europskoj kući u Zagrebu organiziralo Ministarstvo pravosuđa u suradnji s glavnim tajništvom kaznenih institucija Kraljevine Španjolske i njemačkom Zakladom za međunarodnu pravnu suradnju IRZ.
Načelnica Sektora za probaciju Ministarstva pravosuđa Jana Špero rekla je novinarima da zasad mogu govoriti samo o dobrim rezultatima jer se koordinacija između predstavnika probacije, državnog odvjetništva, sudova i policije pokazala fantastičnom, napravili su protokol o suradnji, dobili su prve osobe pod nadzorom i organizirali nadzorni centar koji radi 24 sata dnevno.
Pod elektroničkim nadzorom trenutno se nalaze četiri osobe na uvjetnom otpustu i jedna osoba u istražnom zatvoru u domu, rekla je Špero, napominjući da za pilot projekt nisu toliko bitne brojke koliko je bilo bitno vidjeti hoće li suradnja i oprema funkcionirati.
Na kraju projekta, najavila je Špero, Sektor za probaciju obratit će se vladi sa željom da se trajno implementira sustav elektroničkog nadzora, a onda će se na višoj razini odlučiti ima li država dovoljno novca za takav „novi napredak u sustavu izvršenja kazni“. Dugoročno gledano, takav sustav bi mogao uštedjeti proračunski novac jer je istraživanje pokazalo da jedan dan pod elektroničkom nadzorom državu košta sto kuna, jedan dan pod probacijom deset kuna, a jedan dan zatvora čak 400 kuna.
„Alternativa, osim što pomaže resocijalizaciji i u skladu je s ljudskim pravima, dobra je i za naš proračun“, zaključila je Šparo. Pilot-projekt elektroničkog nadzora ograničen je na grad Zagreb i zagrebačku županiju, a primjenjuje se na osuđenike koji su izvršili najveći dio zatvorske kazne i na osumnjičenike za imovinska djela i djela do pet godina zatvora iz nadležnosti općinskog državnog odvjetništva.
Kad je riječ o elektroničkom nadzoru Hrvatska je na početku i među zadnjim je državama koje ga još nisu uvele, no pilot-projektom je pokazala da je spremna napraviti i taj korak, zaključila je Šparo.
Državni tajnik Kristian Turkalj rekao je da su zahvaljujući probacijskom sustavu, koji se u zadnjih nekoliko godina afirmirao u ozbiljnog čimbenika kaznene politike, ostvarene značajne uštede za državni proračun i generalno riješen problem prenapučenosti zatvora. U budućnosti, dodao je, trebaju ostvariti bolju pravnu uravnoteženost probacijskog i zatvorskog sustava jer trenutno prekršajni postupci odlaze u zatvor, umjesto u probaciju. Prvi
Zakon o probaciji Hrvatska je donijela 2009., dok je probacijske urede otvorila tek 2011.
