"U ime obitelji" od suda zahtijeva reviziju komunističke presude Filipu Lukasu
26.01.2017 07:10
)ZAGREB, 25. siječnja 2017. (Hina) - Predstavnici udruge "U ime obitelji" u srijedu su zagrebačkom Županijskom sudu predali prvi zahtjev za reviziju presude partizanskog Okružnoga narodnog suda za Zagreb iz studenoga 1945., kojom je na smrt strijeljanjem osuđen Filip Lukas (1871.-1958.), poznati hrvatski intelektualac i predsjednik Matice hrvatske.
Voditelj pravnog tima građanske inicijative "U ime obitelji", odvjetnik Krešimir Planinić kazao je kako udruga smatra da je ispravljanje nepravdi, koje je Titov režim nanio stotinama tisuća osoba i njihovim obiteljima tijekom 45 godina totalitarizma, preduvjet stvaranja demokratskog i pravednog društva u Hrvatskoj. "U ime obitelji revizijom presude želi ispraviti nepravdu i pomoći prisjetiti se naših, hrvatskih velikana u povijesti od kojih možemo podosta naučiti za sadašnje i buduće hrvatske prilike.
Konkretne revizije komunističkih presuda značajne su za obitelj učestalo zaboravljenih pojedinaca, jasnoću hrvatske povijesti i njihov djelotvorni rad u Hrvatskoj postaviti kao smjernicu za budućnost", ustvrdio je Planinić. Predsjednik vinkovačkog ogranka Matice hrvatske Dražen Švagelj govorio je o Filipu Lukasu, znanstveniku, sveučilišnom profesoru, geografu, povjesničaru, geopolitičaru i teologu, suradniku i članu uredništva Hrvatske enciklopedije, autoru 170 znanstvenih radova, te više knjiga i udžbenika iz zemljopisa.
Predsjednik Matice hrvatske bio je od 1928. do 1945., a tih 17 godina, kazao je Švagelj, poznato je po obilnoj izdavačkoj djelatnosti i početku osnivanja ogranaka Matice hrvatske, kada je pokrenuta i Hrvatska revija. Lukas je 1945., u dobi od 76 godina, u odsutnosti optužen i osuđen na smrtnu kaznu, no Hrvatsku je napustio prije ulaska partizana u Zagreb u svibnju 1945. Umro je u Rimu 1958. godine.
Odvjetnik Krešimir Grebenar, član pravnog tima udruge i autor predmetne revizije, presudu je ocijenio eklatantnim primjerom povrede međunarodno-pravno priznatih načela pravne države i demokratskog društva, te kršenja javnog poretka Hrvatske. "Presuda koju poništavamo donesena je 1945. kao osuda za tzv. političko kazneno djelo. Na ovom primjeru je razvidna zlouporaba političke moći te karakteristične presude smrtnom kaznom radi protivljenja komunističkom režimu", dodao je.
Natalija Kanački, članica Upravnog odbora "U ime obitelji", istaknula je kako ta udruga ovom revizijom želi započeti s postupcima koji u prvi plan stavljaju vrijedne i hrabre ljude hrvatske povijesti. "Revizije komunističkih presuda stavljaju nas i pred zahtjev da se odredimo jasno prema svim totalitarnim režimima. Do sada smo podosta napravili u odnosu na osude fašizma i nacizma, no komunistički zločini i progoni nisu dovoljno jasno prezentirani", kazala je.
Naglasila je da ovaj čin predstavlja i poziv državi da političkom voljom krene u sustavniju analizu i reviziju komunističkih presuda. "Revizija bi zasigurno bilo na tisuće i na desetke tisuća, međutim, ovi napori 'U ime obitelji' su simbolički. Cilj je da se osvijetli naša povijest i donese istina, da možemo dalje hodati slobodni od prošlosti", dodala je Kanački.
