SPI je u 2016. za Hrvatsku pokazao, da je među 133 ocijenjenih država, za koje su dostupni potpuni podaci, dosegla ukupni rezultat 77,68, što je svrstava u društvo Mađarske i Baltičkih zemalja te iza Slovenije, priopćila je u četvrtak hrvatska ispostava Deloittea. U skupini indikatora koji se odnose na osnovne ljudske potrebe Hrvatska je zavrijedila indeks 91,54, što je svrstava na 26. mjesto. U skupini "Temelji dobrobiti", vrijednost indeksa Hrvatske iznosi 79,51, što je stavlja 34. mjesto, dok je na 37. mjestu s indeksom 62 u skupini pokazatelja "Mogućnosti".
Slovenija, Češka, Estonija, Poljska, Slovačka, Litva, Mađarska i Latvija, koje spadaju u skupinu usporedivih država s Hrvatskom, dosegle su izvanredne rezultate na području dostupnosti prehrane i osnovnog zdravstvenog osiguranja (iznad 98), dok su se loše pokazale u području zdravlja i blagostanja.Vrlo visok stupanj društvenog napretka u istraživanju su postigle Finska (90,09), Kanada, Danska, Australija, Švicarska, Švedska, Norveška, Nizozemska, Velika Britanija, Island, Novi Zeland i Irska (sve iznad 87).
Većina država EU bilježi visok stupanj društvenog napretka, najlošije su se pokazale afričke države u regijama Sahare i u srednjoj Africi, države Bliskog istoka, Afganistan, Pakistan, Indija i određene države jugoistočne Azije. Najniže uvrštena je Srednjoafrička Republika (30,03), slijede ju Čad (36,38) i Afganistan (35,89). "Iako naša osobna percepcija možda pozicionira Hrvatsku na nižoj razini, Hrvatska je u stvari visoko na gornjoj polovici globalnog društvenog razvoja. S 33. mjestom na listi 133 država, možemo reći da su naš životni standard, temeljne vrijednosti i prilike u stvari vrlo dobre.
Dodatna prednost članstva Europske unije koja pruža dodatnu širinu mogućnosti u svim pogledima te nas povezuje s najnaprednijim zemljama svijeta u jedinstveni prostor, stavlja Hrvatsku realno na vrlo visoko mjesto prema indeksu društvenog razvoja. Zanimljiv je također i podatak kojeg rijetko prepoznajemo, da skoro polovica svjetske mladeži živi u državama s niskim stupnjem društvenog napretka, gdje je otežan pristup osnovnom zdravstvenom osiguranju, čistoj vodi, sigurnosti, osobnim slobodama i toleranciji", rekao je Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. Što se tiče razloga koji dovode do visokog položaja na indeksu SPI-a, Bazianec kaže kako su države koje su postigle najbolje rezultate na području SPI-a, posebno prepoznate po jakoj socijalnoj državi i multikulturalizmu.
"Čak četrnaest od dvadeset najbolje uvrštenih država u odnosu na SPI je članica EU ili EFTA sporazuma. U globalnoj, usporednoj perspektivi, najbolje rezultate dosežu u smislu mogućnosti koje nude svojim državljanima. Pri tome visina BDP-a, na osnovu kojega se države uvrštavaju u skupinu s najvišim SPI-om, nije ključno mjerilo; Novi Zeland je tako, na primjer, dosegao vrijednost 88,7, što je gotovo na istoj razini s Norveškom (88,45), dok je BDP za polovinu niži od norveškog.
Indeks društvenog napretka je istraživanje o društvenom napretku pojedinačnih država na globalnoj razini, koje gospodarske rezultate (rast BDP-a) postavlja uz bok pokazateljima, koji se odnose na socijalne potrebe pojedinaca. Pokazalo se da sami podaci o rastu BDP-a nisu dovoljni pokazatelj za cjelovito sagledavanje ljudskog i društvenog napretka u 21. stoljeću na globalnoj razini. SPI društveni napredak definira kao sposobnost društva da zadovolji osnovne ljudske potrebe osoba, uspostavi temelje, koji državljanima i skupinama omogućavaju poboljšanje i održavanje kvalitete življenja, i stvaranje uvjeta, u kojima osobe lako ostvaruju svoj puni potencijal.
SPI je namijenjen traženju odgovora na tri ključna pitanja: Omogućava li država svojim državljanima zadovoljavanje najosnovnijih potreba, jesu li postavljeni temelji koji osobama omogućavaju poboljšanje njihovog života te imaju li ljudi mogućnost i priliku da si sami poboljšaju položaj u društvu.
