Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu, prema kojima su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a. Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a. Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto. Prijedlog Smjernica temelji se na pretpostavkama rasta koje su u okviru onog što je prognozirala i Europska komisija u svojim posljednjim projekcijama, kazao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
"Prema našoj ocjeni, rast gospodarske aktivnosti od 2 posto jest ostvariv, ali je ipak relativno optimističan, s obzirom na određene interne i eksterne rizike", istaknuo je. Savić napominje kako prijedlog Smjernica za izradu državnog proračuna za 2016. donosi realističan okvir za odmjereno smanjivanje proračunskog manjka, uz brigu da dinamika i struktura fiskalne konsolidacije ne ugrozi krhak gospodarski oporavak. U tom kontekstu, smatra, predviđeno smanjivanje proračunskog deficita i kretanja javnog duga daje jasnu poruku javnosti i investitorima u namjeru efikasne provedbe fiskalne konsolidacije, što bi moglo pozitivno utjecati na percepciju zemlje, a ako se ostvari dinamika provedbe, i na poboljšanje izgleda kreditnog rejtinga. "Predložene su smjernice tek prvi korak uz kojeg bi trebale slijediti strukturne reforme, jer jedino one mogu osigurati dugoročnu održivost javnih financija i u srednjem roku vratiti zemlju na razinu investicijskog rejtinga", napomenuo je Savić.
Kako navodi, u samom dokumentu uočljivo je fokusiranje na rashodnu stranu proračuna, odnosno vidljive su planirane uštede i racionalizacije. "Ali. očekuju se konkretne strukturne reforme koje bi jasno i uvjerljivo naznačile pravac djelovanja i dinamiku provedbe reformske politike. Stoga će smjernice svakako podići, za gospodarski rast potreban optimizam, koji se može održati jedino učinkovitom provedbom reformskih zahvata", zaključuje Savić.
