Iskorjenjivanje nasilja nad ženama među proritetima hrvatske vanjske politike

Širom svijeta svaka treća žena preživjela je fizičko ili spolno nasilje. To je kršenje ljudskih prava, koje je posljedica diskriminacije, neravnopravnosti i stereotipa. "Nasilje se događa oko nas, na javnim mjestima i u privatnom okruženju. Manifestira se kroz različite oblike, od obiteljskog nasilja i spolnog uznemiravanja i zastrašivanja do genitalne mutilacije, trgovine ženama i djevojčicama, seksualnog nasilja u sukobima, ranih i prisilnih brakova i ubojstava iz časti", navodi MVEP. Unatoč postojanju pravnih i zakonskih mehanizama, nasilje nad ženama i djevojčicama još je uvijek najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava u svijetu. Njegovo uklanjanje zahtijeva integrirani pristup, uz posebno značenje mjera sprječavanja i potporu ženama koje su preživjele nasilje.

 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u svojim aktivnostima u okviru međunarodnih organizacija te u bilateralnim odnosima promiče osnaživanje žena i potrebu poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda žena i djevojčica; potrebu školovanja djevojčica i podizanje kvalitete njihovog obrazovanja, pristup žena ekonomskim resursima, političko sudjelovanje i zastupljenost žena te promjenu društvenih normi i predrasuda koje dovode do nasilja nad ženama. Borba protiv svih oblika nasilja nad ženama i nadalje će biti među prioritetima djelovanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova u području ljudskih prava. Nasilje nad ženama neprihvatljivo je, bez opravdanja i ne može se tolerirati, ističe MVEP u priopćenju povodom Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama.