Saborski odbori za zajam Europske investicijske banke

Riječ je o zajmu od 300 milijuna eura, a zamjenik ministra financija Igor Rađenović uvodno je naglasio kako je to financijski atraktivan instrument, uz okvirnu indikativnu kamatu nešto nižu od 1,3 posto, što, objasnio je, zemljama poput Hrvatske omogućuje da supstituiraju domaću komponentu kod sufinanciranja fondova EU u maksimalnoj mogućoj mjeri. Naglasio je kako je Hrvatska u potpunosti povukla zajam za sufinanciranje pretpristupnih i strukturnih fondova za za razdoblje od 2007. do 2011., i to u iznosu od 200 milijuna eura.

Rađenović je podsjetio kako je EIB do sada Hrvatskoj odobrio ukupno 4,4 milijarde eura za financiranje 54 projekta, od čega su u javnom sektoru 33 projekta ukupno vrijedna 3,3 milijarde eura, dok je 21 projekt u privatnom sektoru iznosio ukupno 712 milijuna eura. Srđan Gjurković (HNS) uvjeren je kako će predloženi ugovor koristiti državi, ali i jedinicama lokalne samouprave koje imaju pripremljene projekte za EU fondove, ali ne i novac za sufinanciranje tih projekata. "Svjesni smo da lokalna samouprava u ovom trenutku nije financijski kapacitirana za to i mislim da je to jedna od najvažnijih stvari vezanih uz ovaj ugovor", rekao je.

Ivan Šuker (HDZ) također smatra da je najveći problem države i jedinica lokalne samouprave nedostatak novca za sufinanciranje projekata koji se financiraju iz EU fondova. "Kad budemo u sljedećih nekoliko dana raspravljali o izvršenju proračuna, vidjet ćemo da je iznos sredstava koje je Hrvatska prošle godine povukla bio izuzetno mali", ustvrdio je Šuker te dodao kako se nada da će predloženi sporazum "natjerati Vladu i jedinice lokalne samouprave da budu efikasniji u iskorištavanju europskih fondova". Pohvalio je Hrvatsku banku za obnovu i razvoj (HBOR) zbog kvalitetne suradnje s EIB-om. "Na HBOR se u posljednje vrijeme počelo nabacivati puno blata. Da nije HBOR imao kvalitetnu i dobru suradnju sa EIB-om, bez obzira što tko govorio i mislio o HBOR-u, država danas ne bi dobila ovakvu ponudu kamatne stope", ustvrdio je Šuker.

Njegov stranački kolega Josip Borić upozorio je da iz godine u godinu pada prorčunski razdjel za Ministarstvo regionalnog razvoja. "U to ministarstvo hodočaste svi načelnici, gradonačelnici ali kad dođete u prvom, drugom, petom, sedmom mjesecu, pozdrave vas lijepo, ugoste i kažu - novaca nema", rekao je. Dodao je i kako mu je nejasno zašto se odustalo od zajma EIB 3, koji je već bio u provedbi, a putem kojega su jedinice lokalne samouprave "uz odlične uvjete" mogle sufinancirati infrastrukturne projekte. "Izvješće o izvršenju državnog proračuna 2014., koja je bila prva cjelovita godina u EU, pokazuje da smo mi neto uplatitelj, a ne da smo neto korisnik i da od te priče očito nema ništa", ustvrdio je Borić.