"Pred sutrašnje glasovanje u Hrvatskome saboru podsjećamo kako je u raspravi izostala empatija prema žrtvama, a fokus se usmjerio na potencijalne počinitelje, neupitne činjenice agresije na Republiku Hrvatsku te pokušaje diskriminiranja i nepriznanja žrtve temeljem njihove pretpostavljene pripadnosti ratnim postrojbama počinitelja. Zaokupljenost zastupnika terminologijom i potrebom za ponovnim određivanjem prema ranije definiranim povijesno-političkim pojmovima dovela je do degradacije žrtava i njihove patnje. Osim diskursa političara, koji je poražavajući, bitan je i kontekst u kojem se rasprava odvijala. Kada se sagleda da je zakon treba biti već davno donesen, da je njegova svrha priznanje patnje žrtava i poboljšanje njihovog položaja u društvu, teško je shvatiti i prihvatiti sadržaj i tijek saborske rasprave", ističu u Documenti.
Stoga su pozvali sve saborske zastupnike na priznanje prava žrtava seksualnog nasilja i davanje podrške ovom zakonu kao izraz spremnosti hrvatskih vladinih institucija i društva na iznalaženje pravičnih rješenja i iskazivanje solidarnosti. "Briga za one koji su izravno pretrpjeli i koji i danas trpe posljedice seksualnog nasilja u ratu, kao odgovor društva na nasljeđe prošlosti, je naša poruka o vrijednosti ljudskog dostojanstva, neotuđivosti ljudskih prava, snazi društva da se suoči sa teškim posljedicama rata i zdravijem osnovu za budućnost", stoji u priopćenju. Podsjećaju da je seksualno nasilje u ratu zabranjeno još Haškom konvencijom iz 1907. no sudovi u Nürnbergu i Tokiju te zločine nisu procesuirali. Tek su ratovi na području bivše Jugoslavije ukazali na nužnost praktičnog kažnjavanja počinitelja ovih zločina, ističu u Documenti.
