Lalovac: ne očekujem korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža

"Očekujem pozitivno izvješće Europske komisije budući da je Hrvatska predala svoje dokumente. Međutim, tu nije kraj, ispred nas je dosta vremena da ispravimo makroekonomske neravnoteže, na čemu ćemo raditi i u 2015. i 2016. godini te u 2017. što se tiče deficita. Ovo je sada samo mali korak prema ukupnoj fiskalnoj konsolidaciji koja treba uslijediti narednih godina", rekao je ministar Lalovac, koji je u utorak sudjelovao na sastanku ministara financija zemalja članica EU-a. Lalovac je rekao da je na marginama sastanka neformalno razgovarao s povjerenikom za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem, ali da ne može iznositi detalje. "Komisija sutra ima sastanak, a ja se nadam pozitivnom rješenju. Ne očekujem korektivne mjere, ali to ne znači da se možemo opustiti. Sigurno će i dalje biti snažan monitoring, sigurno će Komisija inzistirati na provedbi specifičnih preporuka", rekao je ministar Lalovac.

Europska komisija će danas na svom redovitom tjednom sastanku prihvatiti ocjene nacionalnih reformskih programa svih zemalja članica te izdati specifične preporuke za svaku zemlju članicu u pogledu ekonomske politike u narednom razdoblju. Također bi trebala donijeti odluku u vezi s postupkom za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža. Komisija je u veljači utvrdila da u pet zemalja članica (Hrvatska, Bugarska, Francuska, Italija i Portugal) postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, s tim da bi se protiv Hrvatske i Francuske mogao pokrenuti korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža ako Komisija ocijeni nedovoljno ambicioznim mjere koje su te dvije zemlje najavile u svojim reformskim nacionalnim programima. Komisija različito, u šest kategorija, stupnjuje makroekonomske neravnoteže.

U prvoj kategoriji su zemlje koje nemaju neravnoteže, u drugoj one s neravnotežama koje zahtijevaju monitoring i političku akciju, u trećoj zemlje s neravnotežama koje traže monitoring i odlučnu političku akciju, u četvrtoj zemlje s neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju, u petoj zemlje s prekomjernim neravnotežama koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju i šestoj su one zemlje koje imaju prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i aktiviranje Postupka za makroekonomske neravnoteže (EIP). Prvih pet kategorija spadaju u preventivni dio Postupka makroekonomskih neravnoteža.

Hrvatska je sada u petoj kategoriji. Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje. U sklopu korektivnog postupka od zemlje se traži da izradi korektivni akcijski plan. Komisija zatim ocjenjuje taj plan i ako nije zadovoljna, traži novi. U slučaju da ni drugi korektivni akcijski plan nije zadovoljavajući, zemlje članice eurozone mogu biti financijski kažnjene do 0,1 posto BDP-a, dok kod ostalih zemalja postoji mogućnost suspenzije dijela europskih fondova koji su im na raspolaganju.