Pravobraniteljica Lora Vidović podsjetila je da je nakon poplava koje su lani u svibnju pogodile istočnu Slavoniju evakuirano 13.000 ljudi na oko 150 lokacija. Ocijenila je da je u prvim danima katastrofe zabilježen izniman angažman nadležnih tijela, udruga, vjerskih zajednica i građana te da je u danim okolnostima brzo i obuhvatno donesen zakon o sanaciji posljedica poplava. Upozorila je, međutim, da se odmah pokazao nedostatak cjelovite službene evidencije stradalih osoba i njihovih osnovnih životnih potreba te pružene pomoći. Najkritičnijim smatra pitanje smještaja evakuiranih osoba te upozorava kako kontejnerska naselja nisu adekvatna za ranjive skupine, višečlane obitelji s djecom, starije i osobe sa zdravstvenim poteškoćama. "U kontejnerskim naseljima često nedostaje struje, fiksne telefonske linije ili interneta, što uzrokuje određenu komunikacijsku odsječenost, psihološke i zdravstvene probleme, strah od zime, strah od budućnosti", navela je pravobraniteljica.
Upozorila je da stradalnici nisu dovoljno informirani o pravu na besplatnu pravnu pomoć putem koje bi mogli riješiti imovinsko-pravne odnose, što je uvjet za obnovu kuća. "S osobama na koje su upućeni mogu komunicirati samo SMS porukama, a odgovori koje dobivaju su 'da' ili 'ne'. Nadležna tijela su uglavnom redovito stavljala osnovne informacije na svoje web stranice, koje su stradalnicima nedostupne", ustvrdila je Vidović te ocijenila kako je nužno uložiti više napora kako bi se građane o njihovim pravima kontinuirano informiralo na licu mjesta. Upozorila je i kako se u obnovi kuća nije vodilo računa o prioritetima pa su obnovljene neke kuće u kojima nitko ne živi, dok su višečlane obitelji s djecom ostale u kontejnerskim naseljima.
SDP-ov Peđa Grbin podsjetio je, međutim, da je država lani osigurala gotovo 340 milijuna kuna za sanaciju šteta uzrokovanih katastrofalnim poplavama u istočnoj Slavoniji. "Siguran sam da se moglo učiniti i više, ali učinjeno je puno. Rijetko je koja država, mislim na cjelovitu državu, i na gospodarstvenike i građane, reagirala na način na koji se kod nas reagiralo na ovu katastrofu. Iako u teškoj ekonomskoj situaciji, ova je zemlja učinila gotovo sve što je u njenoj moći kako bi olakšala patnje osobama koje su bile pogođene katastrofom", ocijenio je. Grbin smatra kako izvješće pravobraniteljice nije utemeljeno na egzaktnim činjenicama. Upozorio je da neselektivno prikupljeni podaci ne daju realan uvid u stanje na terenu te zaključio kako "Klub SDP-a zbog toga izražava svoje žaljenje".
Ljiljana Cvjetović (HSU) podsjetila je kako je Crveni križ do 10. listopada prikupio više od 67 milijuna kuna humanitarne pomoći. "Na odluke o dodjeli pomoći zaprimljeno je 597 prigovora, mnogi su odbijeni, 162 ih je prihvaćeno, a iz izvješća se može vidjeti da odluke Crvenog križa nisu bile javno dostupne", navela je Cvjetović te upitala mora li Crveni križ podnijeti izvješće o distribuciji novčane pomoći.
Slično misli i Ivica Mandić (HNS), kojemu smeta što je Crveni križ prikupljenu novčanu pomoć u prvo vrijeme stavio u banku. "U izvješću to ne spominjete, a to meni nije normalno", spočitnuo je Mandić pravobraniteljici. Mandiću smeta i konstatacija iz izvješća da bi se obnova kuća mogla oduljiti do ljeta. Tumači kako kuće nisu obnovljene tamo gdje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. "Po kojem zakonu može netko obnoviti nečiju kuću bez njegove suglasnosti ili ako se ne zna čije je vlasništvo", upitao je. Mandić ne prihvaća ni upozorenja o neadekvatnom smještaju u kontejnerskim naseljima, a navodi da neki stradalnici nisu prihvatili alternativni smještaj u hostelima koji nisu popunjeni do kraja.
Zastupnicima vladajuće koalicije Lora Vidović uzvratila je da je bila "zadivljena načinom na koji je Crveni križ distribuirao prikupljenu pomoć". Ocijenila je kako je odgovornost za poteškoće u distribuciji pomoći na Vladi, koja bi, kaže, morala propisati kriterije za distribuciju. Kad je riječ o odbijanju dijela stradalnika da napuste kontejnerska naselja i odu u hostele, kazala je kako obitelji s djecom mogu birati hoće li ići u hostel iz kojeg će im dijete do škole putovati 40 kilometara ili ostati u kontejnerima. "Zar je to doista izbor", upitala je. Pravobraniteljica je potvrdila da obnovu kuća koče i neistinite izjave i druge zloupotrebe, ali i upozorila kako se neke obitelji ne žele vratiti obnovljenim kućama jer nemaju novca za režije. Istaknula je kako pristup internetu ne smatra ljudskim pravom. "Ne mislim da je Internet ljudsko pravo, ali ako tijela građane upute da su informacije važne za ostvarenje njihovih prava na internetu, onda im moraju osigurati i pristup internetu", objasnila je. Izvješće pučke pravobraniteljice podržali su zastupnici HDZ-a, koji poručuju kako je izuzetno važno da se katastrofa koja se dogodila shvati kao prilika za unapređenje sustava i spremnije rješavanje kriznih situacija u budućnosti.
