U idućih šest mjeseci reizbor svih čelnih pozicija u klinikama

Iz Ministarstva zdravlja objašnjavaju kako su nove pravilnike o uvjetima za unutarnji ustroj kliničkih zdravstvenih ustanova, te o unutarnjem ustroju općih i specijalnih bolnica donijeli jer s vremenom opada motivacija za rad i spremnost na daljnji razvoj kod rukovodećeg kadra u zdravstvenim ustanovama, pa se ograničavanjem mandata želi dati prilika i ostalima u sustavu, koji mogu donijeti nove ideje.

Ograničenje mandata radi jačanja učinkovitosti

Za očekivati je da se osoba na rukovodećoj poziciji u dva mandata, odnosno osam godina, suoči sa svim izazovima posla, stoga Ministarstvo smatra da zbog jačanja učinkovitosti u sustavu zdravstva treba ograničiti mandate. Time se pruža prilika i ostalim ljudima u sustavu koji imaju novu, drugačiju perspektivu i svježe ideje. Primjer su i predsjednički mandati koji su također ograničeni, poručuju iz Ministarstva zdravlja. Pritom bi rukovodeći kadar kojem je istekao mandat trebao preuzeti mentorstvo i svojim iskustvom i stručnošću na drugi način nastaviti pridonositi sustavu. Taj potez, međutim, nije naišao na nepodijeljenu potporu u zdravstvenom sustavu jer neki smatraju da se radi o političkom potezu ministra Siniše Varge koji želi na ključna mjesta u zdravstvenim ustanovama dovesti novi menadžment koji mu neće pružati otpor u provedbi masterplana bolnica i reformskih zahvata u bolničkom sustavu.

Od ograničavanja mandata važniji kriteriji za izbor

U Hrvatskoj liječničkoj komori i Hrvatskom liječničkom sindikata kažu da za izmjene pravilnika nisu znali, niti su o tome konzultirani, što bi bilo za očekivati. "Nitko nas ništa nije pitao i ne znam zašto je došlo do odluke o reizboru", rekao je Hini predsjednik Hrvatske liječničke komore Hrvoje Minigo. Pravo je vlasnika, u ovom slučaju države, da ustroji unutarnju organizaciju bolnica i propiše pravila prema svojim potrebama, ali ne bi bilo dobro kada bi u podlozi te odluke bili politički razlozi, smatra Minigo. Od ograničavanja mandata predstojniku neke klinike važniji je način na koji se predstojnik bira, tj. da postupak bude transparentan i da postoje kriteriji koje mora zadovoljiti kandidat za to mjesto. Mjerilo treba biti kvaliteta, a ne duljina vremena provedena na toj funkciji, ističe Minigo. Kandidat za predstojnika klinike treba zadovoljiti niz kriterija, koji uključuju 10 godina specijalističkog iskustva, subspecijalizaciju iz određenog područja medicine, kao i stjecanje znanstvenog zvanja barem višeg znanstvenog suradnika, što podrazumijeva više od 20 godina stručnog i znanstvenog usavršavanja.

Reizbor može naštetiti struci

Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić pretpostavlja da se Varga odlučio za reizbor rukovodećeg kadra kako bi osigurao potporu reformama od ključnih ljudi u zdravstvenom sustavu. Takva odluka, ističe Babić, može naštetiti struci ako se na taj način smjenjuje uspješnog šefa klinike, zavoda, odjela itd. "To je kao da glavnom menadžeru uspješne tvrtke odredite da može odraditi dva mandata. Po toj logici ni predsjednik Vlade ne bi nakon dva mandata više mogao biti na čelu Vlade iako je izabran. To može naškoditi struci, jer osobu koja je u punoj stručnoj snazi morate zamijeniti drugom koja možda nema te kvalifikacije", kaže Babić. Smatra da Varga time kupuje vrijeme do izbora, jer se i dosad uvjeravalo javnost kako je sve što radi Ministarstvo ispravno, a rezultata nije bilo. "Ako neutraliziramo pojedinca na vrhu piramide, koji je odgovoran za organizaciju i razvoj klinike, doći će do urušavanja sustava na profesionalnoj i stručnoj razini, što će se na kraju odraziti i na pacijente", upozorava Babić.