Pred Vladom zakon o stečaju potrošača

"Osobni bankrot" mogli bi zatražiti svi insolventni potrošači pri čemu bi se smatralo da je netko insolventan ako najmanje tri uzastopna mjeseca ne može ispuniti jednu ili više dospjelih novčanih obveza, u ukupnom iznosu većem od 30 tisuća kuna. Vlada predlaže da potrošač umjesto prodaje nekretnine, radi namirenja dugova može predložiti neki drugi način namirenja uz uvjet da mu je nekretnina potrebna za vlastito korištenje, da u vlasništvu nema drugu nekretninu i da na raspolaganju nema drugi smještaj niti ga je u mogućnosti osigurati.

U razdoblju provjere ponašanja potrošača, koje bi nakon proglašenja osobnog stečaja predlagao sud i koje, ovisno o imovini potrošača i njegovoj zaduženosti ne može biti kraće od jedne i duže od pet godina, potrošač bi bio dužan prijavljivati stečajnom povjereniku sve promjene vezane za svoju imovinu. Pored toga, morao bi pokušati naći posao ako ga nema, prihvatiti sezonske poslove ako je za njih kvalificiran te prijaviti svako stjecanje nasljedstva koje ulazi u stečajnu masu. Potrošač u osobnom stečaju ne bi smio zatajiti ni jedan iznos niti imovinu te bi bio dužan sudu i stečajnom povjereniku na njihov zahtjev davati sve obavijesti koje su od utjecaja na postupak i namirenje tražbina vjerovnika.

Krajnja mjera

Potrošački stečaj zamišljen je kao krajnja mjera kojoj prethodi nekoliko koraka. Tako bi predlagatelj stečaja najprije bio dužan pokušati sklopiti sporazum s vjerovnicima u izvansudskom postupku, pred savjetovalištem Financijske agencije (Fina). Ne uspije li dogovor s vjerovnicima, postupak bi se nastavio pred nadležnim sudovima, ali sudski postupak također bi imao elemente dobrovoljnosti tijekom kojeg se potrošaču ponovno pruža prilika s vjerovnicima postići dogovor u obliku sudske nagodbe. Ako se nagodba ne sklopi, sud bi imenovao povjerenika koji u daljnjem tijeku postupka ima ključnu ulogu u razdiobi potrošačeve imovine te predstavlja svojevrstan most između suda, potrošača i vjerovnika.

Izlaz iz dužničkog ropstva?

Zakon o stečaju potrošača u posljednje vrijeme često se spominjao kao jedan od mogućih izlaza iz dužničkog ropstva značajnog broja građana. U Ministarstvu pravosuđa očekuju da bi se većina stečajeva ipak mogla riješiti izvansudskim postupkom putem savjetovališta Fine, uz procjenu da bi se godišnje u ta savjetovališta moglo javiti oko 20 tisuća ljudi, dok bi ih oko dvije do tri tisuće moglo završiti u stečaju. U Hrvatskoj udruzi banaka drže da je prijedlog zakona o stečaju potrošača dobar, no Vladi prigovaraju što nepodmirenim dugovanjima nije pristupila cjelovito već se problem rješava na razini raznih ministarstva pa su prije prijedloga zakona o stečaju potrošača svoje posebne projekte predstavili, primjerice, resor financija i socijalne skrbi. Drže i da je stečaj neželjen ishod te kako ne bi smio biti cilj da u njega ide puno ljudi. Prijedlog zakona za pokretanje stečaja predviđa troškove koje mnogi dužnici ne mogu platiti, drže u Udruzi blokirani, a u Društvu za zaštitu potrošača smatraju da je uz prijedlog zakona, koji se predstavlja kao mogućnost novog odgovornog početka, trebalo napraviti opsežno istraživanje koje bi pokazalo koliko je ljudi u Hrvatskoj posljednjih godina oboljelo zbog dužničkog "mača iznad glave".

U blokadi više od 313 tisuća građana

Prema najnovijim podacima Fine, na kraju siječnja ove godine blokirane je račune imalo 313.408 građana, čija su ukupna dugovanja iznosila 31,1 milijardu kuna. U odnosu na prethodni mjesec broj blokiranih građana smanjen je za 2,8 posto, dok su njihova dugovanja porasla za 0,1 posto. Broj blokiranih građana smanjen je u odnosu na prosinac za 9.090, a iz Fine pojašnjavaju kako je do toga došlo uslijed brisanje iz evidencije svih građana koji su u međuvremenu preminuli, njih 13.589, za koje je izvršeno isknjiženje osnova, a na njih se odnosi gotovo 650 milijuna kuna duga. Na godišnjoj je razini, pak, broj blokiranih građana u siječnju ove godine bio je veći za 1,9 posto, odnosno krajem siječnja su zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi bila 6.002 građana više nego krajem siječnja lani. Ukupni dug građana na godišnjoj je razini porastao za 27,2 posto ili za 6,65 milijardi kuna.