Za Slovencima je burna godina u kojoj su više puta izlazili na birališta, na europske i lokalne izbore, a u srpnju, po drugi put u zadnje tri godine, imali i prijevremene parlamentarne izbore na kojima su najviše glasova dali Stranci Mire Cerara, koji im je obećao izlazak iz krize i visoke etičke kriterije za političko djelovanje. Iduće godine u Sloveniji neće biti nikakvih izbora i referenduma pa bi se moglo očekivati da je to pretpostavka za normalan rad koalicijske vlade premijera Mire Cerara, uglednog profesora i pravno-političkog analitičara te novog sudionika na aktivnoj političkoj sceni, čija nova vlada, na vlasti tek 100 dana, u parlamentu ima komotnu većinu.
Optimizam potiču i znakovi izlaska iz recesije - nakon višegodišnjeg pada BDP će ove godine biti veći za oko 2 posto, izvoz je u porastu, a nezaposlenost se ove godine nije povećala i iznosi 12,6 posto.Privatizacija i fiskalna stabilizacija - glavni izazovi Očekivanja da bi Cerar, za razliku od triju prijašnjih premijera, Boruta Pahora, Janeza Janše i Alenke Bratušek, sa svojom ekipom mogao izdržati četiri godine punog mandata to su veća što on ima puni izborni legitimitet, s 35 posto glasova koje je dobio na izborima, što je za slovenske prilike, u kojima je za pokretanje vladajuće koalicije ponekad dovoljno i samo 25 posto, pravi raritet. Ipak, mnogo je indicija da Cerarov mandat neće proteći u miru jer se on suočava s teškim izazovima za koje je upitno hoće li ih uspjeti riješiti, a neki misle da mu je hendikep i nedostatak praktičnog političkog iskustva jer je do sada djelovao prvenstveno kao predavač i sveučilišni profesor.
Nastavak privatizacije i fiskalna stabilizacija dva su glavna izazova koja stoje pred slovenskim premijerom i njegovim koalicijskim partnerima. Od njih se u idućoj godini očekuje donošenje zahtjevnog zakonskog okvira za strukturne reforme koje je potrebno provesti kako bi zemlja izašla iz višegodišnje krize, kako je to Cerar i obećao biračima. Oporba upozorava da se zemlja i dalje zadužuje preko mjere te da to nastavlja činiti i Cerarova vlada iako je dug od 28 milijardi eura već došao na skoro 85 posto BDP-a, daleko više od u Uniji propisanih 65 posto, te da se tako možda u neodržive dugove uvode buduće generacije. Slovenija je u proceduri otklanjanja makroekonomskih neravnoteža, na što također upozorava Bruxelles, kao i na nužnost izlaska iz postupka prekomjernog deficita, što nije uspjelo ranijim vladama.
O rebalansu proračuna će se raspravljati u siječnju, a Cerar, pod prijetnjom štrajka u javnom sektoru, nije uspio sa sindikatima dogovoriti veće rezove braneći svoju "popustljivost" potrebom društvenog konsenzusa koji osigurava socijalni mir i političku stabilnost. Stoga je upitno hoće li Cerar uspjeti ispuniti obećanje Europskoj komisiji da će proračunski deficit već u 2015. godini smanjiti na 2,8 posto BDP-a ili će biti prisiljen tražiti novu dvogodišnju odgodu roka, kako je to učinila ranija vlada Alenke Bratušek. Problematično je u prvom redu hoće li Cerar u proračunu uspjeti znatnije povećati prihode ili pak smanjiti rashode, kako bi nadoknadio to što mu nije uspjelo smanjiti plaće u javnom sektoru, od čega se očekivalo više stotina milijuna eura ušteda.
Proljeće nosi nove političke napetosti. Čvrstina njegove trostranačke koalicije za sada je neupitna, iako ima naznaka da bi se Socijalni demokrati (SD) mogli suprotstaviti ako Cerar pokrene snažniji tempo privatizacije državne imovine, kako to od Slovenije očekuju EU, ali također preporučuju i MMF, OECD i liberalni ekonomisti. Najavom nove etike u politici Cerar je obećao da će prestati razlozi za prosvjede protiv političke klase koji su Sloveniju potresali prije dvije godine, no da Slovenci kod političara brzo gube strpljenje pokazuje i podatak da je popularnost Cerarove vlade zadnjih mjeseci u stalnom padu, pa je podržava samo nešto više od 20 posto ispitanika. Prema jednoj anketi njegovu stranku je čak pretekla Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše, vodećeg oporbenog prvaka koji je nedavno odlukom ustavnog suda privremeno pušten iz zatvora u kojemu se nalazio skoro šest mjeseci.
Bivši je premijer pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog korupcijske afere Patria, odnosno prihvaćanja obećanog mita od finske tvrtke Patrije, što sam ustrajno negira, a njegov je slučaj obilježio cijelu proteklu godinu. Budući da mu je odlukom ustavnog suda privremeno vraćen i zastupnički mandat, on će od sada imati više prilike za napade na Cerara. Janša kaže da su Cerarovi politički "sponzori" spremni zamijeniti ga nekim "tehničkim premijerom" čim nađu boljeg kandidata koji će ispunjavati njihove želje, bude li Ceraru potpora javnosti i dalje padala. Janša tu u prvom redu misli na bivšeg predsjednika Milana Kučana kojega smatra sivom eminencijom ljevice i krivcem za svoju osudu i zatvaranje nakon navodno politički montiranog procesa u slučaju Patria, što je Kučan nedavno nazvao smiješnim zabludama šefa desnice. Političke napetosti u Sloveniji mogle bi ponovno porasti u rano proljeće.
Tada bi ustavni sud po nekim očekivanjima mogao donijeti i konačnu odluku o tome mora li se Janša vratiti u zatvor. To će se dogoditi ako pravomoćna presuda protiv njega i na toj instanci bude potvrđena. Alternativa je njeno poništenje i novo suđenje, ali i situacija u kojoj bi cijeli predmet mogao ući u zastaru.Ljubljanska banka i arbitraža - rasplet odnosa s HrvatskomŠto se tiče odnosa Slovenije i Hrvatske, za koje slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kaže da bi želio da u 2015. godini, na njih će snažno utjecati dva događaja.U siječnju bi Cerarova vlada trebala konačno donijeti akcijski plan za isplatu starih štediša Ljubljanske banke, što od nje zahtijeva Europski sud za ljudska prava. Iako je riječ o pilotskoj presudi suda iz Strasbourga koja se tiče štediša Ljubljanske banke u BiH, ona se tiče i svih ostalih štediša koji su u istom pravnom položaju, dakle i onih neisplaćenih štediša Ljubljanske banke Zagreb.
No, među državama će, kako izgleda, i dalje ostati otvoreno pitanje prenesenih deviznih depozita Ljubljanske banke Zagreb, koji su štedišama namireni iz hrvatskih javnih sredstava. Za razliku od Hrvatske, Ljubljana tvrdi da to pitanje ne samo da nema veze s pilot-presudom suda u Strasbourgu, kojom je Slovenija proglašena odgovornom za isplatu stare štednje Ljubljanske banke izvan Slovenije, nego da je to pitanje glavnim razlogom što su odnosi dviju država u ovoj godini, po ocjeni ministra vanjskih poslova Karla Erjavca, bili na nižoj razini od željenih. Erjavec inzistira da se sudski postupci protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj, vezani na prenesenu deviznu štednju štediša Ljubljanske banke, u cijelosti zaustave dok se ne nađe rješenje u okviru "sukcesije", dok je stajalište Hrvatske o tome drugačije.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić više je puta istaknula da Hrvatska ispunjava svoje obveze iz memoranduma iz Mokrica glede Ljubljanske banke, ali da taj bilateralni dokument nije predvidio potpuno izuzeće sudskog rješenja slučaja nego samo mogućnost privremenog zaustavljanja pokrenutih tužbi, kako bi se eventualno našlo alternativno rješenje, prihvatljivo za jednu i drugu stranu. Sredinom iduće godine po nekim se izjavama u Sloveniji očekuje i konačan pravorijek Arbitražnog suda o hrvatsko-slovensko graničnom prijeporu koji je godinama opterećivao odnose i jedno vrijeme blokirao ulazak Hrvatske u EU.
Slovenska strana u više je navrata u vezi s tim ove godine izrazila "optimizam" u pogledu rješenja koje bi zadovoljilo slovenske interese i očekivanja, a oni su za Erjavca vitalni i tiču se prvenstveno granice na moru, odnosno rješenja kojim će Slovenija imati otvoren dodir s međunarodnim vodama u Jadranu. Hrvatska strana pak očekuje da će arbitri presudu donijeti po načelima međunarodnog prava uz uvažavanje dobrosusjedskih odnosa dviju država, kako je to i predviđeno Arbitražnim sporazumom i statutom suda.
